Osijek, (IKA/TU) – Utjecaj svetaca na politiku Europe bila je nit vodilja homilije đakovačko-osječkog nadbiskupa u miru Marina Srakića, koju je o svetkovini Svih svetih, 1. studenoga održao tijekom večernjeg koncelebriranog misnog slavlja u osječkoj konkatedrali sv. Petra i Pavla. Liturgijsko pjevanje animirao je Mješoviti konkatedralni zbor pod vodstvom i uz orguljsku pratnju Dalibora Ratića.
Da bi mogao shvatiti sebe, čovjek mora istražiti i upoznati svoju prošlost i svoje pretke, a Europljanin povijest kršćanstva te život i djela europskih svetaca, rekao je nadbiskup Srakić započinjući svoju homiliju. „Za povijest Europe, etiku i običaje europskoga čovjeka bio je odlučan, a to još uvijek jest, susret s kršćanstvom, s osobnim Bogom koji je ušao u ljudsku povijest u konkretnom trenutku i mjestu, i koji čovjeka nikada ne napušta. Navjestitelji evanđelja prenosili su u cijelu Europu navještaj tog događaja, učili su živjeti, stvarati kulturu, izgrađivati socijalni red s Kristom”, uputio je te rekao: „Glavni smisao djelovanja svetaca je služenje Bogu, ali oni nikad ne žive izvan povijest, izvan stvarnosti. Naprotiv, oni su doista uključeni u konkretnu stvarnosti i nastoje je poboljšati, obratiti ljude, svijet učiniti humanijim.”
Ističući kako se često može čuti Nek se Crkva mane politike!, nadbiskup Srakić je pojasnio da bi „to značilo da se Crkva odrekne same sebe” jer je „područje politike vlastitost Crkve kao institucije”. „Ali, ni kršćani ne mogu ostati potpuno indiferentni na sve ono što je carevo. Bezbrojni europski sveci pomažu nam vidjeti kako se u politici može služiti Bogu i ljudima”, naglasio je nadbiskup i naveo primjere sv. Benedikta, sv. pape Lava Velikog, sv. Remigija. „U političkoj aktivnosti svetaca nije bio najvažniji uspjeh, vrijedilo je svjedočanstvo života i pouka o vrijednosti. Sveci su djelovali neovisno o uspjehu i političkoj situaciji. Prve evangelizatore Europe nisu uvijek podržavali vladari naroda koje su kristijanizirali. Štoviše, često su nailazili na zapreke, doživjeli progonstvo. Usprkos prividnim neuspjesima, uspjeli su uvesti kršćanske vrijednosti i poimanje kršćanskog života u europski, socijalni, politički red u razvoju. Srednjoeuropska civilizacija počiva na kršćanskim vrijednostima”, poručio je propovjednik.
„Crkva, a još više sveci, nadilaze politiku, oni su slobodni od ideologija i mišljenja koja uvjetuju državnike i političare u strogom smislu te riječi. Gdje politika dijeli i ruši, vjera sjedinjuje i izgrađuje, pomaže da se nadiđu neuspjesi koje se prosuđuje prema političkim kriterijima. Vjera u svakom trenutku povijesti, svakom čovjeku vjerniku ulijeva nadu u konačnu pobjedu i sigurnost vječnoga života. Ulazeći u područje politike s takvim stavom sveci su se osjećali slobodnima, ali i dužnima suditi politiku”, pojasnio je mons. Srakić te naveo svjedočanstva života sv. Klotilde te velikih kraljeva poput sv. Ljudevita, sv. Stjepana, ali i sv. Stanislava, sv. Thomasa More, sv. Ivane Arške, sv. Nikole iz Flüe.
„Prije pedesetak godina utemeljitelji Europske unije bili su praktični vjernici. Htjeli su ujediniti Europu na temeljima kršćanskih vrijednosti. Bili su to de Gaulle, Adenauer, De Gasperi, Schuman i drugi. A što su njihovi nasljednici učinili od Europe, teško je vjerovati”, rekao je nadbiskup Srakić. „Mi često ne znamo kako su sveci ugrađeni u temelje te velike Europe. Nismo ni svjesni da prihvaćajući neke vrijednosti, idemo tragom tih velikih ljudi koji su zapravo bili mali, ali su svoju malenost ujedinili s Bogom, Božjom svemogućnošću, Božjom mudrošću. Pa dok razmišljamo o tim velikanima Crkve i Europe, sklapamo ruke i za one neznane, koji su na temelju principa i s principima europskih velikana gradili Osijek, Slavoniju, Hrvatsku, Europu i svijet”, rekao je nadbiskup Srakić.