Požega, (IKA) – Požeški biskup Antun Škvorčević na svetkovinu Uskrsa, 27. ožujka, predvodio je svečano euharistijsko slavlje u požeškoj katedrali u koncelebraciji sa svećenicima iz središnjih biskupijskih ustanova i iz katedralne župe sv. Terezije Avilske. Na početku slavlja pozdravio je vjernike, među kojima je bio i saborski zastupnik Zdravka Ronko, župan Alojz Tomašević i gradonačelnik Vedran Neferović te drugi javni gradski i državni dužnosnici i čestitao im Uskrs. Pozvao je nazočne da se zaustave pred događajem koji nije izveo čovjek, nego ga ostvario Bog, podigavši Isusa iz smrti u život. Potaknuo ih je da o tom događaju razmišljaju zahvalnim srcem, pitajući se što on od njih traži, i kako bi na temelju njega trebali živjeti u osobnom i javnom životu.
U homiliji biskup je govorio o Isusovu uskrsnuću kao o događaju nad događajima. Protumačio je da – za razliku od određenih pojava – događajem redovito smatramo ono što su neki pojedinci, skupine ili sam Bog pokrenuo s namjerom da ostvari određeni cilj, svrhu koja ima značenje za mnoge ljude ili za sve, te oni postanu njegovim dionicima. Svoju tvrdnju potkrijepio je primjerima nekih događaja iz života, među ostalim i nedavnim nasiljem s nekoliko desetaka ubijenih u Bruxellesu. Istaknuo je kako je događaj u pravom smislu ono što uključuje veliki broj ljudi jer utječe na njihove živote. Spomenuo je među ostalim kako neki građani kod nas ne izlaze na glasovanje prigodom izbora, smatrajući da se izabrani političari ne trude oko općeg dobra te izbori nemaju za njih ozbiljnijega značenja.
Potom se biskup usredotočio na događaje povijesti spasenja koje je pokrenuo Bog, istaknuvši da je uskrsnuće Isusovo događaj nad događajima, “sav usmjerena na nas i za nas, u kojem je milosrdna Božja ljubav slomila našu okovanost zlom i smrću, izvojevala našu pobjedu”. Rekao je kako je ključno pitanje koliko netko shvaća i prihvaća da je ono što je Bog ostvario u Isusu Kristu za njega događaj vrijedan pozornosti, ili pred tim ostaje ravnodušan. Na temelju prvoga liturgijskog čitanja protumačio je kako je apostol Petar poganskom časniku Korneliju obrazlagao tko je Isus Krist i pozvao ga da ne ostane ravnodušan na činjenicu njegova uskrsnuća, nego da krštenjem postane dionikom njegove pobjede nad zlom i smrću, da putem vjere uđe u Božji nadsvijet, u njegovu nadpovijest. Osvrćući se na evanđeoski ulomak, biskup je rekao da su o nadpovijesnom događaju Isusova uskrsnuća najprije posvjedočile žene, a onda su apostoli Petar i Ivan stigli u prazan grob. Od onoga što su vidjeli, prelaze na skriveno i dublje, dolaze do vjere kojom “vide” razinu na kojoj živi uskrsli Gospodin. Biskup je dodao da glagol “vidjeti” kod evanđelista Ivana označuje gledanje, ali ne prvenstveno tjelesnim očima, nego očima vjere. Tjelesnim se naime očima vidi prazan grob, a ne uskrsnuće. Oči koje u činjenici praznog groba vide nadpovijesni događaj uskrsnuća, to su oči vjere, ustvrdio je biskup. Još je rekao kako će sumnje kojima je bila obavijena njihova vjera biti raspršene Isusovim ukazanjima svojim učenicima i darom Duha Svetoga na dan Pedesetnice te oni postaju njegovi svjedoci.
Kako sudjelovati na događaju Isusova uskrsnuća koje ima sudbonosno značenje za svakog čovjeka, zapitao je biskup. Podsjetio je “da smo krštenjem već postali njegovim dionicima a da je svaka sveta misa, napose nedjeljna, sudjelovanje na događaju Božje pobjede nad smrću za nas u Isusu Kristu”. Istaknuo je kako je iznenađujuće da neke ljude ne zanimaju Božji događaji, ne žele biti dionicima Božje pobjede, te ne sudjeluju na nedjeljnoj misi. Ustvrdio je da je to posljedica gubitka pogleda vjere koji u nadpovijesnim događajima vidi kako nas Bog želi povesti na drugu razinu postojanja, s kojom je povezana i mogućnost prosudbe što je za nas najpresudnije na čemu trebamo imati udjela.
Osvrnuvši se na ulomak poslanice Kološanima, naviješten u drugom čitanju, istaknuo je kako sv. Pavao poziva “da ne težimo isključivo za zemaljskim, nego za nebeskim, da se ne svedemo na dimenzije materijalnoga”. Biskup je uputio na to da suvremena kultura ide upravo tim putem, uvjeravajući nas da se ono najbitnije za nas događa na gospodarskoj razini. To je jednodimenzionalnost od koje patimo, upozorio je biskup i istaknuo da u njoj ne možemo naći svoj smisao, jer smo pozvani prijeći preko groba, prijeći preko rijeke smrti na onu obalu na koju nas je pozvao Bog, i omogućio nam u Isusu Kristu sve što nam je potrebno da možemo stići do nje. Pozvao je vjernike da ovoga Uskrsa odluče revnije sudjelovati u Božjim događajima. Poželio im je da ne budu žrtve “globalizacije ravnodušnosti” kako je govorio papa Benedikt XVI., nego da obnove svoju krsnu pripadnost Bogu. Potom su nazočni obnovili krsna obećanja, a biskup ih poškropio vodom blagoslovljenom u vazmenom bdjenju.
Na kraju misnog slavlja biskup je nazočne prije njihova odlaska kući još jedanput podsjetio na istinu kako je pravi događaj “ono što za nas ima najveće značenje, i u što se onda uključujemo” te da nema većeg događaja od Isusove pobjede nad smrću, rekavši da su sudjelovanjem na ovom slavlju posvjedočili da žele biti njegovim dionicima. Zazvao je na sve poseban Apostolski blagoslov, s kojim je vezan i potpuni oprost, a mogu ga postići oni koji ispunjavaju potrebne uvjete.