PROSLAVA VELIKE GOSPE U ĐAKOVAČKO-SRIJEMSKOJ BISKUPIJI
Vjernici Aljmaša i Ilače, starih slavonskih marijanskih svetišta koja se nalaze na okupiranim područjima, a crkve su ondje razrušene, po treći su puta svetkovinu Marijina Uznesenja proslavili u progonstvu.
Đakovo, 16. 8. 1994. (IKA) – Vjernici Aljmaša i Ilače, starih slavonskih marijanskih svetišta koja se nalaze na okupiranim područjima, a crkve
su ondje razrušene, po treći su puta svetkovinu Marijina Uznesenja proslavili u progonstvu. Bila je to i proslava 290. obljetnice aljmaškog svetišta. Prognani Marijini štovatelji okupili su se stoga oko spašenog kipa Gospe od Utočišta u osječkoj katedrali. Prijepodnevnu koncelebriranu euharistiju predvodio je pomoćni biskup đakovačko-srijemski Marin Srakić, a večernje koncelebrirano misno slavlje sa svečanom procesijom po gradskom trgu predvodio je đakovačko-srijemski biskup Ćiril Kos. Blagdanska je misa slavljena i na kontrolnoj točki najbližoj Aljmašu, kod Nemetina, a s mnoštvom prognanog naroda slavio ju je aljmaški župnik Ante Markić. I u Dragotinu kod Đakova i Šumanovcima kod Gunje, u Gospinim svetitštima starijim od Aljmaša, koja se spominju već u 14. stoljeću, svečano je proslavljena Velika Gospa. U njima se sabralo mnoštvo hodočasnika iz okolice, među kojima brojni prognanici iz Slavonije, Baranje i Bosne. Večernje bogoslužje na uočnicu Marijna Uznesenja u Šumanovcima je predvodio biskup Ćiril Kos, a u Dragotincu biskup Marin Srakić. U tom dekanatu i u okolnim župama ovog dijela Slavonije, više je marijanskih svetišta, u kojma su također svečanim euharistijskim slavljima, marijanskim i pokorničkim pobožnostima uoči i na samu svetkovinu, vjernici proslavili Veliku Gospu.
Na ovogodišnju svetkovinu Velike Gospe, mjesto i župa Cerna u đakovačko-srijemskoj biskupiji, proslavli su 750. obljetnicu prvog spomena svog imena u današnjem obliku. Središnja svečanost bila je na blagdan Velike Gospe u ponedjeljak 15. kolovoza. Koncelebriranu misu s domaćim župnikom Josipom Plavšićem i s više svećenika pred župnom crkvom predvodio je biskup Ćiril Kos. U svojoj homiliji biskup je pozvao vjernike da “budu dostojna karika koja će povezati dugu prošlost i novu budućnost mjesta”. Na misi je pjevao domaći župni zbor, i kao gosti dalmatinska klapa iz Vranjica kod Splita. Cerna se nalazi na staroj graničarskoj cesti Vinkovci – Županja, na mjestu gdje se rijeka Biđ ulijeva u Bosut. Kao župa spominje se već u 12. stoljeću. Iskopine potvrđuju da je tu bila rimska utvrda već u 3. stoljeću i u kasnijim vjekovima. Osim Cerne više je mjesta na području đakovačko-srijemske biskupije koja na temelju darovnice hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV. od 20. srpnja 1244. godine, ove godine obilježavaju 750. obljetnicu spominjanja svog imena. To su: Slavonski Brod, Gorjani, Levanjska Varoš, Stari Mikanovci i Tomica nedaleko od Slavonskog Broda.