Kupres, (IKA) – Svečano euharistijsko slavlje u župnoj crkvi Svete obitelji u Kupresu u nedjelju 29. srpnja kojim je proslavljen Obiteljski dan u Bosni i Hercegovini predvodio je predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za život i obitelj dubrovački biskup Mate Uzinić, u zajedništvu s predsjednikom Vijeća za obitelj Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine banjolučkim pomoćnim biskupom Markom Semrenom i uz koncelebraciju brojnih svećenika. Uz mnoštvo vjernika na misi su se okupili brojni redovnici i redovnice. Obiteljski dan u Bosni i Hercegovini ujedno je bio priprava za Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji koji će se održati 15. i 16. rujna u Splitu i Solinu pod geslom „Obitelj – izvor života i radosti”.

Kupreški župnik Tomislav Mlakić uputio je pozdrav i riječi dobrodošlice najprije „puku kršćanskom i hrvatskom” okupljenom na Kupresu”, a „s tromeđe triju biskupija u BiH” pozdravio je i sve koji su preko radio valova Hrvatskog radija Herceg Bosne, Radio Kupresa i Radio Marije, pratili euharistijsko slavlje te osobito one koji su prikovani za svoje bolesničke postelje”. Nakon što je pozdravio svu braću svećenike, posebno biskupa Semrena „koji je idejni začetnik današnjeg susreta i duša svih naših nastojanja na području obiteljskog pastorala”, pozdravio je biskupa Uzinića, ističući da on „ne donosi samo miris hrvatskoga juga nego svojim dolaskom svjedoči da su solidarni s nama i da smo jedan narod i jedna Crkva”.

U homiliji biskup Uzinić osvrnuo se na tešku demografsku situaciju hrvatskog naroda i u Bosni i Hercegovini, a i u Republici Hrvatskoj s kojom je povezan i pad broja sklopljenih brakova i porast broja rastava. Zapitavši se kako se može promijeniti taj negativni trend, biskup je rekao kako odgovor na to pitanje nudi današnji evanđeoski ulomak a to rješenje je dijeljenje. „Najčešće nam se uz rat, kao krajnji uzrok za loše demografsko stanje čije bi rješavanje bilo konačan odgovor na sve naše probleme, nudi ekonomska stabilnost. Ona je važna, ali nije najvažnija. Isus znade da mi mislimo da jest. Zato je Filipu, a s Filipom i nama, postavio pitanje gdje „kupiti” rješenje za „gladno mnoštvo”. No, rješenje za „gladno mnoštvo” ne može se kupiti. U pravu je Filip kad kaže „za dvjesta denara kruha ne bi bilo dosta da svaki malo dobije”. Isto bi bilo i da je spomenuo milijune eura. I milijarde kuna i konvertibilnih maka. Novac nije rješenje. On ne može riješiti situaciju gladnog mnoštva u pustinji. On ne može riješiti niti situaciju gladnog mnoštva koje i danas oskudijeva u nekim dijelovima svijeta i onim najosnovnijim potrepštinama. On ne može biti rješenje ni za našu demografsku katastrofu. Zato Isus relativizira novac i njegovu vrijednost. I nudi jedno drugo rješenje. To je rješenje koje uvijek funkcionira. Novac mu, ako ga ima, može pomoći, ali ono funkcionira i bez novca. To rješenje je dijeljenje. Možemo ga nazvati i služenje drugima s onim što jesmo i imamo. Dijeljenje, odnosno služenje, je sposobno učiniti ono što ne može učiniti nikakav novac. Ono može promijeniti nas osobno. Može promijeniti i naše obitelji i od disfunkcionalnih obitelji učiniti ih obiteljima koje funkcioniraju. Ono može promijeniti i našu crkvenu zajednicu i učiniti je zajednicom koja živi u skladu s evanđeoskim principima. U njemu, dijeljenju, nalazi se snaga za promjenu i društvene zajednice, koja samo tako može ispuniti smisao svoga postojanja i postati zajednica po mjeri čovjeka. Dijeljenje je, jedino dijeljenje, sposobno učiniti boljim svijet i vrijeme u kojemu živimo. Ono je, jedino ono, sposobno utažiti glad i žeđ svijeta! Ono je, konačno, sposobno preokrenuti negativne demografske trendove i prognoze i učiniti ih pozitivnima, rekao je biskup Uzinić u homiliji.

Primjer dijeljenja nam je svima dječak s „pet ječmenih kruhova i dvije ribice”. U ovom dječaku možemo prepoznati i poziv svakog od nas, poziv Crkve i svakog pojedinog kršćanina. Dječak je to koji ono što jest i ima nije zadržao za sebe nego je stavivši to u Isusove ruke podijelio s drugima. I dostajalo je svima. Nije to bilo zato što je pet ječmenih kruhova i dvije ribice bilo dovoljno za sve, nego zato što je svojim stavljanjem na raspolaganje Isusu, dao primjer svima drugima da i oni zavire u svoju „popudbinu”, da i oni podijele svoje kruhove i ribice i stave ih na raspolaganje Isusu. I evo čuda koje je uvijek ponovno sposobno nahraniti ne samo pet tisuća ljudi u pustinji, nego i sav svijet, rekao je biskup Uzinić.

To čudo dijeljenja funkcioniralo je u našim hrvatskim katoličkim obiteljima, kako u Bosni i Hercegovini tako i u Hrvatskoj, tijekom cijele naše povijesti, koja često nije pružala nimalo bolje ekonomske okvire od ovih današnjih, dapače, a funkcioniralo je jer su se naše obitelji nadahnjivale, kroz obiteljsku molitvu i redovita sudjelovanja na nedjeljnim euharistijskim slavljima, na onom što im je govorio i svojim primjerom pokazivao naš Isus Krist. Zato su te naše obitelji doista bile izvori radosti i života. To čudo dijeljenja može funkcionirati i danas. I učiniti da ima ne samo dovoljno svima, nego da ponovno pretekne da Bosna i Hercegovina, a s njom i Hrvatska, ponovno može „pola svijeta naseliti, a sebe ne raseliti”.

Stavljanje naglaska na dijeljenje je stavljanje naglaska na ljubav i služenje. To su dvije temeljne značajke Isusa Krista. To bi trebale biti dvije temeljne značajke i nas koji smo njegovi. Dijeljenje je, kao čin ljubavi i služenja, sposobno i danas učiniti čudo umnažanja. I to je, uz „jedinstvo Duha Svezom mira”, onaj poziv koji smo kao kršćani, Crkva, počinjući od one osnovne, a to je obitelj, „sa svom poniznošću i blagošću, sa strpljivošću” pozvani živjeti, mijenjajući sebe dijeljenjem koje se umnaža i širi, kako bismo nakon toga mogli promijeniti i svoje obitelji, učiniti ih doista izvorima radosti i života, a po njima i svoju crkvenu i društvenu stvarnost, svijet i vrijeme u kojemu živimo, zaključio je biskup Uzinić.

Na kraju mise biskup Semren uputio je riječi zahvale dragom Bogu, Svetoj obitelji koja je na Kupresu okupila brojne obitelji kao predstavnike svih katoličkih obitelji u BiH i velikog broja obitelji diljem svijeta koje potječu iz „lijepe i ponosne Bosne i Hercegovine”. Posebnu zahvalu uputio je zatim biskupu Uziniću, svećenicima i svim prisutnima. Koristeći riječi jednog pjesnika, kazao je da Bogu zahvaljuje „ova obitelj što si je stvorio, što si im dao da se susretnu, što si u njima pobudio ljubav, što im daješ trajnost da ustraju, što im daješ vedrinu, hrabrost, snagu da ljubav neprestano žive i šire”. Zahvalio je svima koji su dali doprinos organizaciji Obiteljskog dana u BiH i poželio da sve prati Božji blagoslov.

Na kraju misnog slavlja svi okupljeni izmolili su zajedno Molitvu Presvetom Trojstvu za obitelj i Ispovijest Hrvata katolika. Prije misnog blagoslova, biskup Uzinić izmolio je blagoslovnu molitvu nad okupljenom djecom i njihovim roditeljima te ih poškropio blagoslovljenom vodom.

Tijekom mise liturgijsko pjevanje animirali su udruženi zborovi iz župa Kupres i Uskoplje pod ravnanjem školskih sestara franjevki Bosansko-hrvatske provincije s. Mire Bliznac i s. Angeline Tokić.

Uslijedilo je druženje nakon mise, a biskup Semren rado se fotografirao s jednim devedesetgodišnjakom iz župe Presvetog Trojstva u Novom Travniku koji redovito pješice ide na misu kao i nekoliko redovnica koje su za tu prigodu došle u Kupres.

.