Svečano popodnevno euharistijsko slavlje predvodio je generalni vikar Dubrovačke biskupije i rektor crkve sv. Vlaha mons. Ivica Pervan u koncelebraciji s više svećenika.

Mons. Pervan je u propovijedi kazao da su, kao što je vidljivo iz Pavlove poslanice, Filipljani zahvalni Pavlu što im je donio evanđeosku poruku spasenja i što ih je po krštenju učinio dionicima nebeske radosti, te mu stoga pomažu u njegovim teškim trenucima zarobljeništva. Propovjednik je primijetio da se i današnji navjestitelji Božje riječi nalaze u situacijama u kojima ih se, poput apostola Pavla, prijateljski dočekuje, ali i napada, hvali, ali i grdi.

Na temelju evanđeoskog odlomka u kojem domaćin poziva na gozbu, mons. Pervan je pozvao i potaknuo obitelji da se „okupljaju svake nedjelje oko stola oltara i obiteljskog stola“ i da čuvaju nedjelju. Potaknuo je okupljene vjernike da se trude živjeti svoju vjeru, čuvajući njezina načela i principe, ne vrijeđajući druge i drugačije, ali isto tako ne dopuštajući vrijeđanje vlastite vjere te zaključio riječima: „Majka Marija, Gospa od Danača, bila svakome od nas pratiteljica na životnom putu, te neka nam prosvijetli pamet i vidike kako se ne bismo odricali životnih šansa na putu spasenja!“

Pola sata prije mise vjernici su molili krunicu, a nakon mise su ostali ispred crkve na prigodnom druženju i čašćenju koje su pripremile franjevke. Istoga dana ujutro se također slavila misa u samostanskoj crkvi, a misu je predvodio fra Nediljko Jerkan.

Zavjetna crkvica sv. Marije od milosti na Dančama, sagrađena je odlukom Dubrovačkog senata u 15. st. (1457.) gdje je u isto vrijeme sagrađen i lazaret za okužene. Vrlo rano je postala omiljeno svetište Dubrovčana koji su se utjecali Gospinom zagovoru tražeći utjehu i pomoć u nevoljama života. Od 16. stoljeća crkva je postala i zavjetno svetište dubrovačkih pomoraca, a običaj pozdravljanja brodova zvonjenjem živi i danas.

Uz crkvu je samostan – kuća matica Sestara franjevki od Bezgrešnog začeća (Dančarki) koje tu borave i već duga stoljeća čuvaju Gospino svetište.