Nadbiskup je slavio u zajedništvu s provincijalom Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda o. Ilijom Vrdoljakom, gvadrijanom fra Bernardom Barbarićem te mnogobrojnim franjevcima i svećenicima Riječke nadbiskupije. U propovijedi nadbiskup je podsjetio na povezanost trsatskog svetišta s Nazaretom u kojemu je Mariju pohodio anđeo Gabrijel i navijestio joj da će roditi Sina Božjega. (Lk 1, 28, Lk 1, 30-32, Lk 1, 38). „Sv. Luka ne navodi nikoga tko bi sa strane svjedočio tom čudesnom događaju. On je to, kao i neke druge detalje iz Isusova djetinjstva, mogao čuti samo od same Marije.
Slično je i s Isusovim uskrsnućem, gdje također nitko nije neposredno prisustvovao tom izvanrednom događaju, nego su apostoli i ostali Isusovi učenici u to povjerovali na temelju njegovih ukazanja nakon što je uskrsnuo i potpomognuti unutarnjim prosvjetljenjem Duha Svetoga. U tom su smislu i početak i kraj Isusova ljudskog života obavijeni velom tajne i kao takvi su predmet vjere koja je plod Božje milosti i ljudske slobodne suradnje s njome.“ Kuća u kojoj je živjela Sveta obitelj i u kojoj je Mariju pohodio anđeo Gabrijel, na čudesan je način bila prenesena na Trsat, gdje je, kao trajan spomen na to, nakon što je nakon tri i pol godine odnesena u Loreto, nastalo ovo Marijino svetište, koje je u tom smislu neraskidivo povezano s počecima našeg spasenja, kazao je nadbiskup.
Kao svaka prava majka, i Marija je bila srce u kući u kojoj je u obiteljskom zajedništvu živjela s Josipom, koji joj je pred zakonom bio muž, i s Isusom koji je također samo pred zakonom bio njihovo dijete. No, samo su ona i Josip znali da je Marija začela Isusa po Duhu Svetom. Na taj su se način jedno i drugo bespogovorno stavili na raspolaganje Bogu, rekao je nadbiskup, dodajući da sličnu raspoloživost za prihvaćanje njegove svete volje Bog očekuje i od svakoga od nas. „Kršćanskim bračnim drugovim doziva, pak, u svijest da je on zapravo stvarni Otac djece koja se rađaju iz njihova bračnog zajedništva, a oni njegovi suradnici. Na taj je način neprihvaćanje djeteta od strane supružnika pokazatelj njihove nespremnosti na suradnju s Bogom koji je izvor svakog života. Naime, kao s djetetom Isusom, tako Bog sa svakim djetetom ima svoj plan koji se može ostvariti ovisno o spremnosti roditelja da dijete rode i odgoje. U tom nam je smislu ovo sveto mjesto gdje je bila nazaretska kućica poticaj da se trudimo, poput Marije i Josipa, uvijek Bogu na njegove upite i poticaje odgovoriti: ‘Fiat voluntas tua’, tj. ‘Neka bude volja tvoja!’“
Umjesto zaključka, nadbiskup je citirao misao jednog teologa o anđeoskom navještenju Mariji kazavši da je ono istodobno povijest poziva. „Što je bio posebni Marijin poziv, pita taj teolog i kaže: Odgovor mora glasiti: majčinstvo. Majčinstvo kao poziv – to je danas nešto strano i što se više ne posreduje. Tko danas govori o ‘pozivu’, misli općenito na novac i karijeru. Majčinstvo je stoga zapreka. U težnji za društvenim priznanjem djeca su ‘ubojice karijere’, kako mi je jedom rekla neka majka.“ Kao suprotnost takvom shvaćanju, dotični teolog navodi radosne Marijine riječi iz Hvalospjeva koji je izrekla u susretu sa svojom rođakinjom Elizabetom koja je zatrudnjela u visokoj dobi i rodila Ivana Krstitelja, Isusova preteču, rekao je propovjednik, dodajući da razlog zašto Elizabeta i Marija kliču od radosti jest upravo začeće novog života pod njihovim srcem.
„One nisu doživljavale dijete kao ‘ubojicu karijere’, nego kao istinsku sreću i Božji blagoslov. Zbog takvih žena i majki, nekadašnja su društva bila bogata djecom i majčinstvo je smatrano nečim velikim, nečim zbog čega se i karijeru smije, štoviše, treba žrtvovati. Draga braćo i sestre, molimo Mariju, našu nebesku Majku, u ovom njezinu hramu, da bi i današnji naraštaji i današnja društva u majčinstvu prepoznala ne opasnost za karijeru nego vrijednost za koju se uvijek isplati živjeti i trpjeti.“
Na kraju mise nadbiskup je pred slikom „Majke Milosti“ izmolio posvetnu molitvu Gospi Trsatskoj nakon koje je vjernike pozvao na obilježavanja 50. obljetnice Riječke metropolije koja će se održati u danima proslave blagdana sv. Vida, zaštitnika grada Rijeke.
Na misi su bili i zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir i predjednik Gradskoj vijeća Grada Rijeke Andrej Poropat, a pjevali združeni zborovi trsatskog svetišta i svetišta Sveta Mati slobode iz Zagreba.