Đakovo, 29. 11. 2000. (IKA) – Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) i Teologija u Đakovu zajednički su u ponedjeljak 27. te u utorak 28. studenoga proslavili dvije obljetnice biskupa Josipa Jurja Strossmayera: 185. obljetnicu rođenja (1815.) i 95. obljetnicu smrt (1905.). Obljetnice su obilježene na svečanoj sjednici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) održanoj 27. studenoga te komemoracijom u Velikoj dvorani Teologije u Đakovu 28. studenoga. Na svečanosti u Đakovu sudjelovali su predsjednik HAZU-a akademik Ivo Padovan, dvojica potpredsjednika, akademici Miroslav Begovac i Milan Moguš, tajnik akademik Andrija Kaštelan te akademik Franjo Šanjek. Osječko sveučilište Josipa Jurja Strossmayera zastupala je prorektorica prof. dr. Draženka Jurković a u ime Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU-a u Osijeku bio je nazočan dr. Julio Martinči. Osječko-baranjsku županiju zastupali su župan Marko Bagarić te dožupan Ivan Mihaljević a grad Đakovo gradonačelnik dr. Darko Vrtarić. Domaćini uglednog skupa bili su dijecezanski biskup dr. Marin Srakić i biskup u miru Ćiril Kos, a u ime đakovačke Teologije bili su nazočni profesori i studenti Teologije. Tijek programa animirao je zamjenik predstojnika Teologije doc. dr. Đuro Hranić.
Na početku sjednice predsjednik HAZU-a akademik Ivo Padovan pozdravio je sve nazočne i potvrdio zahvalnost koja se u akademiji trajno gaji prema biskupu Strossmayeru. Govorio je i o Strossmayerovim raznolikim radovima, govorima i raspravama te njihovom značenju za ondašnje prilike. Njegova su brojna djela poznata i objavljena a mnoga još čekaju stručnu obradu. Akademik Padovan posebno se osvrnuo na obilnu Strossmayerovu korespondenciju. “Biskup je umro 1905. ali je svojim duhom stalno prisutan u Hrvatskoj, Europi i svijetu”, zaključio je akademik Padovan. Pozdravnu riječ nazočnima uputio je biskup Srakić te u svome govoru govorio o značenju svoga velikog prethodnika na čelu Đakovačke ili Bosanske i srijemske biskupije, istaknuo je da se mnogim novim istraživanja i radovima “sve više otkriva istina o Strossmayeru”. Potom je akademik Franjo Šanjek održao iscrpno predavanje pod nazivom “Strossmayerov europeizam” predstavljajući brojne nove podatke o Strossmayerovoj djelatnosti i o njegovu značenju. Posebno se zadržao nas biskupovim nastupima na Prvom vatikanskom saboru. “Strossmayer je istinski preteča modernih ekumenskih traženja, otvoren dijalogu… Strossmayerovi pogledi na Crkvu, kršćanstvo i društvo izraženi na zasjedanju Prvog vatikanskog sabora ocjenjuju se vizionarskim te ga suvremena crkvena historiografija zbog hrabrog držanja i novih ideja smatra pretečom i nadahniteljem crkve našega vremena, smatrajući ga više ocem Drugog negoli Prvog vatikanskog sabora. Današnja internacionalizacija kardinalskog zbora, odgovornost crkvenih zajednica, kolegijalno upravljanje Crkvom i odgovorni položaj biskupa, nova vizija Crkva, ekumenski pokret s ciljem povezivanja različitih kršćanskih tradicija u Europi i svijetu, uvođenje narodnog jezika u bogoštovlje, mjesto i uloga laika u Crkvi, važnost humanističkih studija na visokim crkvenim učilištima poštivanje prava naroda i narodnosnih skupa, ostvarenja su Drugog vatikanskog sabora i Crkve naših dana, za koja se na Prvom vatikanskom saboru neviđenom energijom zalagao Josip Juraj Strossmayer, predstavnik hrvatskog naroda”, rekao je, između ostalog, akademik Šanjek. Na završetku susreta bogoslov Većeslav Tumir pročitao je odlomke Strossmayerova govora o Akademiji, održanog u Saboru 29. travnja 1861. Na kraju je izaslanstvo HAZU-a, u pratnji đakovačkih biskupa, profesora Teologije i gostiju iz Osijeka posjetilo katedralnu kriptu i ondje položilo lovorov vijenac na biskupov grob.