Pribić, (IKA) – Grkokatolička župa Blagovijesti u Pribiću proslavila je 25. ožujka blagdan Cvjetnice i godišnje proštenje župe. Svečanu Liturgiju sv. Ivana Zlatoustoga predvodio je križevački vladika Nikola Kekić uz susluženje žumberačkog vikara protojereja stavrofora Željka Pajića, domaćeg župnika Nenada Krajačića, duhovnika Sjemeništa i ravnatelja Caritasa Križevačke eparhije Ivana Radeljaka i zagrebačkog župnika Danijela Hranilovića.
Govoreći o važnosti Marijina lika u povijesti spasenja, o. Pajić u homiliji je istaknuo kako je upravo presveta Bogorodica uzor vjernosti Božjoj riječi i prihvaćanju Njegove volje te postavio pitanje „u kojoj mjeri i mi kao vjernici to prihvaćamo”. „Ne zaboravimo: kao narod smo, preko naših pradjedova prije 14 stoljeća prihvatili Isusa Krista i vjernost Njegovoj Crkvi. Poput presvete Bogorodice izrečen je naš da. Bio je to naš krsni zavjet zadan u Solinu, u toj kolijevci naše vjere, na mjestu susreta kršćanskog istoka i zapada. Tim krsnim zavjetom označena je sva naša povijest i kultura. To što smo kroz mukotrpnu povijest ostali narod, što smo stali na noge u slobodi, što znamo tko smo, što smo i čiji smo – zasluga je to presvete Bogorodice, naše Crkve bogate u različitosti i njezinih pastira. Budimo stoga ponosni što, usprkos svih nedaća, naša vjera nije nestala već se prenosi na nova pokoljenja”, rekao je o. Pajić.
Nadalje, govoreći o nužnosti obraćenja i odupiranju mentalitetu grijeha ovoga svijeta, propovjednik je pozvao okupljene da u ovoj Godini Križevačke eparhije obnove svoj pradjedovski zavjet vjernosti Bogu i Crkvi te nadodao: „Danas se poklopiše u našem obredu dva blagdana: Cvjetnice i Blagovijesti. Cvjetnice – svečanog ulaska Kristova u grad Jeruzalem i Blagovijesti – onog skrovitog, tadašnjem svijetu nepoznatog, ulaska Boga živoga u ljudski svijet pod srcem Marijinim. Početak je ovo našeg spasenja kojeg uzmimo kao konvenciju za svoj trajni orijentir”, istaknuo je o. Pajić.
Nakon svečana blagoslova maslinovih grančica okupljenima se obratio vladika Kekić koji je, govoreći o dičnoj povijesti i značenu pribićkog kompleksa za vjernike žumberačkog vikarijata, zahvalio okupljenima što kao maleno stado uvelike pridonose bogatstvu Crkve u „dolini kardinala” te vlastitim angažmanom čine ovu župu, jedinu posvećenu blagdanu Blagovijesti u Križevačkoj eparhiji, prepoznatljivom živom Crkvom koja slijedi i proslavlja Isusa Krista. Zahvaljujući o. Nenadu na predanom radu u vinogradu Gospodnjem, vladika Kekić izrazio je zajedništvo koje je vidljivo na tome mjestu te pozvao okupljene: „Budimo ponosni na našu povijest! Čuvajmo i njegujmo našu vjernost Crkvi u okrilju našega obreda, obnovimo svoj krsni zavjet kako bi ga sačuvana i neoskvrnjena predali budućim pokoljenjima”.
Crkva Blagovijesti u neobizantskom stilu podignuta je 1911. g. na umjetnom otočiću po nacrtu arhitekta Stjepana Podhorskog. Izgrađena je osobitom zaslugom vladike Julija Drohobeckog kao spomen hram u povodu 300. obljetnice uspostave Marčanskog vladičanstva. Župna crkva Blagovijesti u Pribiću od 25. ožujka 2012. proglašena je glavnim marijanskim svetištem za Žumberački vikarijat.

.