Zagreb, (IKA) – I ove godine na Uskrsni ponedjeljak, 13. travnja, vjernici grada Zagreba od jutarnjih sati hodočaste u crkvicu Svetoga Duha, tzv. zagrebački Emaus, u zapadnom dijelu grada, pokraj župne crkve i svetišta sv. Antuna Padovanskoga. Središnje misno slavlje predvodio je gvardijan svetoduškog samostana franjevaca konventualaca o. Zdravko Tuba u koncelebraciji s provincijalom Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca o. Đurom Hontićem i bolničkim kapelanom o. Miroslavom Štubanom.

Na početku propovijedi Tuba je podsjetio kako je svaki dan koji živimo uvijek novi Gospodinov dar, te se slavljem uskrsnuća Gospodinova produbljuje, obistinjuje nada našega življenja, a život dobila novi smisao. Usmjerujući pogled vjernika na oltarnu sliku silaska Duha Svetoga nad okupljene apostole i Blaženu Djevicu Mariju, istaknuo je kako su se nakon smrti Gospodine oni okupili zajedno na molitvi. Upravo kroz molitvu, razgovor s Bogom dolazi snaga života. Petar nosi to svjedočanstvo, te snagom Duha navješćuje radosnu vijest, a ona nije bila upućena samo onima koji su se okupljali. To svjedočanstvo ostalo je zapisano i za danas i sutra, i do nakraj svijeta. Po njemu je svakom čovjeku ponuđena nada spasenja, nada novosti života. Stoga svaki čovjek koji želi kročiti Isusovim putem po sakramentima prima nadu radosti vječnog života. Misno slavlje pjevanjem je uveličao župski zbor Tomislav Talan:

Crkvica Svetoga Duha na istoimenom brežuljku spominje se godine 1492. Drvenu crkvicu je od propasti oko 1622. spasio isusovac Ljudevit i od tada je crkvica zidana. Tu je 1625. osnovana bratovština sv. Izidora, zaštitnika seljaka, da bi se klonili kletve, zaklinjanja, psovke, otimačine i lihve. Prema kazivanjima, njihova živa vjera bila je nagrađena: oživjelo je mrtvorođeno dijete jednoga seljaka jer su se roditelji zavjetovali Duhu Svetome, a crkvica Svetog Duha se od tada smatra čudotvornom. Svečano posvećenje crkvice bilo je u nedjelju nakon Presvetog Trojstva 1705. Po ukidanju isusovačkog reda, crkvica je ponovno zapuštena, a po odredbi cara Franje I., vojska je u njoj 14. listopada 1809. uskladištila barut. No, nekoliko mjeseci nakon toga, 30. lipnja 1810., u crkvicu je udarila munja, pa je uslijed eksplozije ista do temelja srušena. Župnik Petar Horvatić podigao je sadašnju crkvicu Svetoga Duha 1832., sakristija je dograđena 1841., a 1876. godine postavljene su i orgulje. U tijeku kolovoza 1893. godine crkvica se ponovno obnavlja te su dograđene i dvije kapelice: na istočnoj strani s oltarom Svetog Trojstva, a na zapadnoj s oltarom Navještenja Blažene Djevice Marije. Obnovljenu crkvicu je 13. svibnja 1894. blagoslovio tadašnji župnik dr. Stjepan Boroša. Franjevci konventualci protjerani s Cresa došli su u Zagreb, te im je 1922. nadbiskup Bauer dodijelio župu na Svetoduškom brijegu, danas župa sv. Antuna Padovanskoga. Ulica koja prolazi pokraj crkve dobila je ime Sveti Duh godine 1913., a ime joj je ponovno vraćeno početkom devedesetih godina. U kripti crkve Svetoga Duha danas se nalazi grobnica franjevaca konventualaca. Vjernici tradicionalno hodočaste u crkvicu na Uskrsni i duhovski ponedjeljak.