Prozor: Pri obnovi crkve otkriveni značajni arheološki nalazi

Prozor, (IKA) – Prigodom obnove crkve Sv. Križa u Prozoru u blizini Otočca otkriveni su zanimljivi arheološki nalazi. Još u “Urbariju” otočkog župnika Luke Devčića iz 1740. g. zabilježeno da je ta crkva navodno sagrađena na temeljima hrama božice Dijane. Je li tomu tako do sada se moglo samo nagađati. U tijeku izvođenja radova na obnovi crkve učinjeni su složeniji i temeljitiji građevinski zahvati koji su, među ostalim, obuhvaćali utvrđivanje temelja, ali i skidanje znatnog dijela unutrašnje žbuke. Tom prilikom su otkrivena dva latinska teksta na vapnenačkim bazama ugrađenim u zid luka koji dijeli lađu od svetišta. Na desnoj strani luka, pri samom podu, nalazi se ugrađena baza čiji je tekst djelomično oštećen. Tekst se nalazi u osam redova i može se pročitati nekoliko riječi – PROVINCIAE, SACER, DOTILA, dok su ostale riječi teže čitljive zbog oštećenja baze. Na lijevoj strani luka ugrađene su dvije baze. Na donjoj se može pročitati IMPCAESAR, NERVAAVG, PROQOR III, DECRETO DECURIONUM. Na drugoj bazi nema vidljiva teksta, vjerojatno zbog toga što je natpis graditelj crkve okrenuo prema unutrašnjosti zida. To potvrđuje povijesno utemeljene činjenice da je za gradnju crkve u Prozoru 1794. korišten kamen iz rimskog hrama boga Praipusa. Izvođač radova odmah je o pronalasku izvijestio Muzej Gacke, koji su za pomoć oko obrade novootkrivenog zamolili arheologe iz Senja. Pronađene baze antičkih spomenika nisu rijetkost na području Gacke, a do danas su pronađene dvije u Kompolju i dvije u Ličkom Lešću. Potječu iz vremena rimskih careva, vjerojatno od 1. do 3. stoljeća. Otkrivene baze govore da je drevni Arupium, koji je bio smješten na području današnjeg Prozora, doista bio u to doba najznačajnije naselje na prostoru Gacke, Like i Krbave, jer je upravo tuda vodila rimska cesta prema Dalmaciji i Grčkoj, odnosno Siscii (Sisku), a zbog sigurnosti prometa tu je bila stacionirana i značajnija vojna postrojba. Taj rimski vojnički element bio je toliko jak da je pridonio donošenju kulta božanstva Mitre u Gacku. Ranije su pronađena tri mitreja isklesana u živoj stijeni (dva u Čoviću i jedan u Sincu) i mitrična ploča u Sincu, a poznato je da su boga Mitru najviše štovali Rimljani.
Ti nalazi trebali bi potaknuti gradske vlasti Otočca da zaposle bar jednog arheologa u Muzeju Gacke, o čijoj je potrebi više puta govorio i gospićko-senjski biskup Mile Bogović, budući da se tek može nagađati što sve kriju ostaci neistraženog rimskoga grada Arupiuma.

Može se pretpostaviti da će zaštitari spomenika kulture i dekan Otočkog dekanata, istodobno i prozorski župnik Ante Cvitković postupiti jednako kao i prilikom obnove kapelice Sv. Franje u Ličkom Lešću, kada su ostavljeni vidljivi ulomci kamenja s dijelovima latinskih natpisa. Pošto su baze u prozorskoj crkvi dobro obrađene i zaštićene njihovo ostavljanje vidljivima pridonijelo bi zanimanju za prozorsku crkvu i u arheološkom pogledu, tim više što su ostale prethodno nađene baze u Kompolju i Ličkom Lešću završile u Arheološkom muzeju u Zagrebu ili čak uništene. U Gackome pučkom otvorenom učilištu, u čijem je sastavu i Muzej Gacke, nadaju se da će i zaštitari kulture predložiti određena rješenja oko očuvanja tih vrijednih nalaza.