Prva Adventska duhovna večer u Đakovu
FOTO: Tiskovni ured Đakovačko-osječke nadbiskupije // Adventska duhovna večer
Đakovo (IKA/TU)
U đakovačkoj Župi Svih svetih, u četvrtak, 5. prosinca održana je prva od tri Adventske duhovne večeri četvrtkom, zamišljena kao priprava za slavlje Božića i uvod u slavlje Jubileja 2025.
Duhovna večer započela je misnim slavlje u katedrali koje je predvodio dr. Ivica Čatić, profesor biblijskih znanosti na KBF-u u Đakovu i pastoralni suradnik u srijemskim župama. Koncelebrirali su domaći župnik i dekan Ivan Lenić i kanonik Luka Marijanović.
U uvodu u misno slavlje dr. Čatić je rekao: „U adventu smo, slavimo Božji dolazak k nama. Slavimo njegovu odluku da nam dođe kao maleno dijete.“ Podsjetio je na prvu zornicu u kojoj je rečeno: „Gospodine, nisam dostojan da uniđeš pod krv moj, samo reci riječ“, ukazujući na Isusa koji u evanđelju poziva sagraditi dom na čvrstoj stijeni te da se adventski hod nastavlja samo čvrstom odlukom stati pred Božju riječ.
U homiliji dr. Čatić se osvrnuo na naviještena liturgijska čitanja proroka Izaije i Matejevo Evanđelje koje govori o razlici kuće sazidane na stijeni i na pijesku. Protumačio je propovjednik da Izraelov dom samo s Gospodinom postaje siguran odnosno Isus u evanđelju kaže da se dom na čvrstoj stijeni postiže samo na jedan način, a taj je vršeći volju njegove riječi. „Bog nam dolazi u svojoj Riječi, tako nas želi pohoditi, tako nas želi osvijetliti i osnažiti. Po njegovoj Riječi i mi ćemo imati čvrstu stijenu, zidove i predziđa, siguran dom.“
Adventska duhovna večer nastavljena je u župnoj dvorani. Župnik Lenić je pozdravio predavača dr. Čatića, sina đakovačkog kraja, i pojasnio svrhu i cilj adventskih duhovnih večeri kojima se ponajprije želi duhovno pripremiti za slavlje Božića, a onda poniranjem u Božju riječ pripraviti se i za slavlje Svete godine da bi je se živjelo sa svim njezinim sadržajima o kojima će se govoriti upravo tijekom adventskih duhovnih večeri četvrtkom.
Dr. Čatić je svoje promišljanje započeo tumačenjem biblijskog shvaćanja jubileja i uputom da bi svaka priprava trebala sadržavati biblijski element. Jubilej se spominje u završnom dijelu Levitskog zakonika gdje se govori o zakonu svetosti te o onome što prethodi slavlju Jubileja. Svake 7. godine zemlja se odmara, svećenici poučavaju narod, a robovi dobivaju slobodu. Kada se navrši 7 puta 7 godina, 50. godina se proglašava svetom. Te se godine zemlja vraćala prvotnim vlasnicima i svi su imali priliku započeti iznova, bio je to socijalni moment svete godine. Obitelji su se ponovno nalazile zajedno i tako su čuvale svoj identitet. Bila je to Božja volja za izraelski narod koji je, imajući svijest o tome, trebao izraziti svoju solidarnost.
Isus je Izraelcima iznio svoj proglas koji je sadržan i Izaiji 61. poglavlje, preuzeo je sve što Stari zavjet donosi o jubileju ali je još dodao i oproštenje grijeha. Jubilej je zapravo model onoga što će Gospodin ostvariti na kraju svijeta, na sudnji dan. Proglašavanjem jubileja vjernicima se daje prilika živjeti ono što je Božja volja, jubilej potiče na osobnu provjeru odnosa prema Bogu i bližnjemu, osobnom obraćenju i djelovanju. U tom smislu predavač je sudionicima naglasio da jubilej ne bi trebao biti samo pobožnost nego da se valja upitati i razmišljati o tome što svatko sobno očekuje od jubileja.
Jubilej bi trebao biti naša velikodušnost kojom Bog želi promijeniti ovaj svijet po nama. S Bogom bismo trebali činiti „sve novo“. Slavlje jubileja bi trebalo biti poticaj i inspiracija za nove načine gledanja i poboljšanja ovoga svijeta. Osobno djelovanje trebalo bi uskladiti s Božjom voljom i tako biti korak dalje u adventu, korak bliže jubileju i korak dublje u Kraljevstvu Božjem. Jubilej je i godina milosti Gospodnje što znači da je tada i Bog bliže čovjeku, rekao je na prvoj adventskoj duhovnoj večeri dr. Čatić.