Đakovo, (IKA/BTU) – Na 35. plenarnom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije, održanom od 16. do 18. listopada u Biskupskom domu u Gospiću, za novog predsjednika HBK izabran je đakovački i srijemski biskup dr. Marin Srakić, koji je svoju prvu konferenciju za medije održao u srijedu 24. listopada u Biskupskom domu u Đakovu. Tom je prigodom biskup Srakić novinarima pojasnio kako je bilo pravilo da predsjednici HBK budu zagrebački nadbiskupi što seže još od 1918. kad je konstituirana Biskupska konferencija Jugoslavije. Budući da su jesenas istekla dva mandata kardinalu Josipu Bozaniću, biskupska konferencija pristupila je realizaciji Statuta i glasovanju o novom predsjedniku. “Rezultat je bio taj da sam bio predložen i izabran. Rekao sam: ‘Ako je to vaša volja prihvaćam u sljedećih pet godina, ukoliko me Gospod podrži u životu i zdravlju da vodim HBK'”, rekao je novi predsjednik. Osvrnuvši se na medijske natpise je li to decentralizacija, predsjednik HBK je rekao kako je decentralizacija bila kad su biskupi prihvatili taj Statut. “Ništa se novo nije dogodilo. Uloga predsjednika konferencije je u tome da predsjeda Saboru HBK, odnosno Generalnoj skupštini i Stalnom vijeću”, rekao je biskup Srakić i nastavio: “Istaknuo sam notu koja je važna u Crkvi, napose u ovom tijelu kao što je HBK – notu kolegijaliteta. Dobro je netko napisao: predsjednik nije šef, predsjednik je koordinator, predsjedatelj ovoga Tijela”, rekao je biskup Srakić.
Također je rekao kako se često stvara zbrka ako se izjednači Katolička Crkva i djelovanje njezinih tijela s djelovanjem nekih svjetovnih tijela (Saborom, Vladom). “Poznato nam je da je u Katoličkoj Crkvi sljedeća struktura: rimski biskup na čelu sveopće Crkve, biskupi u svojim biskupijama i njihovi pomoćnici svećenici. Da bi biskupi mogli donositi plodne odluke, pastoralno dobro djelovati, postoje biskupske konferencije. To je zbor biskupa jedne države koji donosi sugestije, smjernice, prijedloge za život Crkve jednoga kraja. Koliko vrijede odluke biskupske konferencije? Onoliko koliko je to predviđeno općim pravom. Svaki biskup je pastir svoje biskupije”, pojasnio je biskup Srakić.
U nazočnosti velikoga broja novinara biskupu je bilo upućeno pitanje po čemu će se njegov mandat razlikovati od prethodnoga. “Ne bih bio pošten prema mome prethodniku nadbiskupu kardinalu Bozaniću kad bih ga oponašao. Imam svoj način rada, reagiranja. Insistirat ću i još dalje produbljivati kolegijalilet među biskupima. Naime, ne može predsjednik donijeti nikakvu odluku bez ostalih biskupa. Ja kao predsjednik imam isti glas kao i pomoćni biskup neke (nad)biskupije, osim kada je riječ o važnim pitanjima. Kada je u pitanju Statut onda dijecezanski biskupi (14 biskupa i vojni ordinarij) donose odluke o promjeni Statuta. Ostalo glasanjem”, rekao je biskup Srakić.
Na upit kako će djelovati odgovorio je: “Po svojoj naravi, ali s tim programom. Za svoje biskupsko geslo uzeo sam ‘nadom i radom’. Smatram da je to geslo i te kako aktualno u našoj situaciji, pogotovo u nekim trenucima kada doista treba ulijevati nadu, kada se širi defetizam, kada se naglašava nešto negativno, nešto smo pogriješili, društvo ide nazad. Takav stav nije podloga za izgradnju bolje budućnosti bilo da se radi o Crkvi bilo da se radi društvu. Mi, biskupi, moramo djelovati zajedno sa svećenicima. Svećenici su, pogotovo u Đakovačkoj i Srijemskoj biskupiji, ali i drugim biskupijama podnijeli teret dana i žege za vrijeme Domovinskog rata. Mnogi su svećenici bili prognani, neki su ostali bez igdje ičega. Takvim svećenicima treba dati podršku i računati na njihovu suradnju. I s vjernicima trebamo izgrađivati Crkvu u izazovima današnjega vremena, ali ne vjernicima koji će samo dići ruku, a da ne znaju zašto, nego vjernicima koji su formirani, koji su upili eklezijalni duh. Neće biti od koristi klerikalizirani laici kao što neće biti od koristi ni svećenici koji su laicizirani. Svatko neka ostane na crti svoga poziva. To će biti jedan dio programa mene kao koordinatora toga izuzetno važnoga tijela u našoj Crkvi”, rekao je biskup Srakić.
Upitan za poruku vjernicima uoči izbora, predsjednik HBK je rekao kako će biskupi početkom studenoga službeno objaviti poruku koja će sadržavati najosnovnije poticaje vjernika – od toga da je zvanje političara izuzetno odgovorno i da je i te koliko časno za razliku što se o političarima čuje negativno. “Crkvi je stalo da narod izađe na izbore i dobro je naglašeno u socijalnom nauku Crkve da jedan narod pokazuje svoju zrelost upravo prema postotku izlaska na izbore. Apstinirati znači prepustiti drugima da odlučuju o nama. Nakon čega je za ljutnju kasno”, rekao je biskup Srakić.
Novinari su skrenuli pozornost i na to kako je novi predsjednik HBK najavio veću otvorenost prema medijima: “I ova konferencija jedan je znak da želim istaknuti važnost koju imate u društvu. Spomenuo sam odgovornu ulogu političara, a svakako i medija. Danas ne možemo ne računati na medije. Molio bih da doista bude to prijateljski odnos, ne da se nekome podilazi, to nema smisla, nego da budemo u službi istine. Nekada istina nije laka”, rekao je biskup Srakić.
Upitan o statusu srijemskoga dijela u Đakovačkoj i Srijemskoj biskupiji, biskup Srakić je odgovorio: “Danas živimo u novim prilikama, biskupija je podijeljena političkim granicama. Biskup Strossmayer je još kazao zašto su tu biskupiju na neki način umrtvili pa biskupa postavili samo u Đakovu. Tamo gdje nema biskupa, malo pomalo se osipa katolički narod i to se dogodilo. Danas želimo tu biskupiju odijeliti od Đakovačke i Srijemske biskupije, osamostaliti, da ima svoga biskupa i HBK je podnijela zahtjev Svetoj Stolici da se to realizira”, rekao je novi predsjednik HBK.
Na upit novinara o tome kako ocjenjuje stanje u društvu kada se pripisuje sve potrošačkom mentalitetu i komercijalizaciji, biskup Srakić je odgovorio: “Naše društvo doživljava paralelno jedan proces. Dok jedan dio ostaje siromašan, drugi iskorištavaju priliku da krenu u ekonomski prosperitet koji put i na nedostojan, nečastan, nepošten način se obogaćuju zato što strukture ne zaštićuju siromašnog čovjeka. Govorili smo i mi kao biskupi da valja pogledati zakonodavstvo. Ako se netko na nepošten način obogaćuje, a ne možeš apelirati da je prekršio zakon nego da je u zakonu našao da tako organizira svoj život tu je kriva struktura zakona. Zakon je ljudsko djelo i uvijek je relativno. Svako društvo treba ići za tim da se poboljšava i ostvaruje pravna država. Pravne države nema ukoliko ne funkcionira zakonodavna, izvršna i upravna vlast”, istaknuo je novi predsjednik Hrvatske biskupske konferencije na svojoj prvoj tiskovnoj konferenciji u Đakovu.