Zagreb, (IKA) – Drugoga dana prvoga zasjedanja Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije, u subotu 10. prosinca, u prostoru Nadbiskupskoga duhovnog stola u Zagrebu održana je prva konferencija za novinare na kojoj su sudjelovali članovi Sinode.
Tajnik Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije dr. Denis Barić naglasio je kako je Sinoda iznimno važan crkveni događaj koji se ne događa svake godine. Možda se događa jednom u stoljeću. Nadalje, podsjetio je kako je Sinoda crkveni događaj koji okuplja svećenike, ali i druge članove Božjega naroda u mjesnoj Crkvi koji svojim promišljanjima i savjetima žele pomoći mjesnom biskupu u vođenju povjerene mu zajednice vjernika. Također je predstavljajući Sinodu rekao kako ona ima 175 članova koji se razlikuju u tri skupine: članovi po pravu kojih ima 73, izabrani članovi, njih 64, te članovi po slobodnome imenovanju nadbiskupa, kojih ima 38. Ukazao je i na etimološko značenje riječi sinoda, a ona znači zajednički hod, zajednički put, biti na putu. Iz osobnog iskustva mogu reći gledajući prvo sinodsko zasjedanje da se uistinu u sinodskoj dvorani može osjetiti taj zajednički hod, biti na putu upravo u promišljanjima, u savjetima koje članovi Sinode iznose s obzirom na temu prvoga sinodskog zasjedanja „Crkva zagrebačka u djelu evangelizacije”, rekao je dr. Barić.
Zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski dao je osvrt na dosadašnji tijek zasjedanja. Nalazimo se kao pred ogledalom, svima nama okupljenima na Sinodi ogledalo je Isus Krist i dokumenti Crkve. Nas želimo vidjeti u ogledalu kakvi jesmo, bez skrivanja, jer se čovjek ne može sakriti u ogledalu, on je onakav kakav jest. U tom promišljanju u odnosu na Isusa Krista i Crkvu želimo vidjeti naše teškoće, putove, probleme, izazove koje donosi suvremeno vrijeme i zajednički tražiti odgovore i rješenja. To je veliki posao, i nije samo ljudski. Vjerujemo da ga vodi Bog, rekao je biskup Gorski. Posebno je spomenuo dvije riječi iz pozdravne poruke pape Franje o početku Sinode, a to su otvorenost i hrabrost. Mogu reći da to ovdje i doživljavam, da svi sudionici otvoreno i vrlo hrabro iznose stvari o kojima promišljaju, s kojima misle da bi mogli mijenjati sliku zagrebačke Crkve na bolje, rekao je biskup, te izrazio nadu nastavka rada u tom ozračju.
Voditeljica prvoga tematskog područja dr. Blaženka s. Valentina Mandarić istaknula je kako područje „Crkva zagrebačka u djelu evangelizacije i navještaja” ima u sebi tri teme: nova evangelizacija, župna kateheza i vjeronauk u školi. Istaknula je da je veliko zanimanje nazočnih, te je prijavljeno 130 intervenata, od kojih je već više od pola predstavljeno. Naglasila je da su svi sudionici Sinode koji žele intervenirati predali svoj prilog u pisanom obliku, a pisano se mogu i očitovati u roku od tri dana, što sve može biti od pomoći u sastavljanju i pisanju propozicija.
Vjeroučiteljica Martina Tolić, jedna od 68 vjernika laika sudionika Sinode, u osvrtu na Sinodu istaknula je zajedništvo svih sudionika koji imaju mogućnost na isti način iznijeti svoje mišljenje. „To je velika posebnost da imamo jednako pravo glasa svi istodobno”. Spomenula je kako je primijetila da zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić „sve pozorno prati, sluša i kao da upija sve što govorimo, i kao da promišlja što će se promijeniti, što će se stvarno dogoditi nakon Sinode. Naravno, moramo biti strpljivi sa svim promjenama, ali to da možemo izreći što mislimo o Crkvi, župi, vjeronauku u školi je veliko bogatstvo ove Sinode”.
Na pitanje novinara, biskup Gorski pojasnio je tijek odvijanja Sinode, te naglasio kako se tekst koji se na kraju Sinode prihvaća predstavlja nadbiskupu koji nakon toga donosi odluku o načinu i formi objavljivanja. Upozorio je kako Sinoda nije zakonodavno tijelo, „ovdje se ne raspravlja o dogmatskim pitanjima, o sadržaju vjere. To nije u našoj nadležnosti, mi raspravljamo o metodama i sredstvima: kako i čime učiniti da Crkva, vjernici, cijela nadbiskupija bolje i ljepše živi evanđelje i odgovori potrebama vremena. Jedini zakonodavac na Sinodi je nadbiskup, na temelju propozicija koje su izglasane donosi zaključak i potpisuje kao obvezatni.” Biskup Gorski govorio je i o čemu se raspravljalo te je rekao kako je navještaj širok pojam, no sigurno je tu pitanje kako suvremenim intelektualcima posredovati evanđelje, tu je i pitanje medija i katoličkih i nekatoličkih, na koji način mogu poslužiti u naviještanju evanđelja kao spasonosne poruke, tu se dotiče i pitanje novih medija kako ih se može koristiti za dobro Crkve. Konferenciju je vodio pročelnik Tiskovnoga ureda Zagrebačke nadbiskupije mr. vlč. Borna Puškarić.