Prve hrvatske božićne jaslice slave stoti rođendan
Prve hrvatske božićne jaslice slave 100. rođendan
Zagreb
Jaslice od voska izradio je hrvatski kipar češkoga porijekla Vojta Braniš
Zagreb, (IKA) – U zagrebačkoj crkvi Sv. Blaža u četvrtak 29. prosinca održana je konferencija za novinare u povodu sto godina prvih hrvatskih božićnih jaslica. Izradio ih je hrvatski kipar češkoga porijekla Vojta Braniš (1893.-1983.) koji je živio na području župe.
Domaćin župnik mons. Zlatko Koren zahvalio je novinarima na velikom odazivu. Istaknuo je kako često govorimo „hrvatski Božić”. „To kažemo s pravom, jer malo koji narod na kugli zemaljskoj je tako osjetio ljepotu Božića, kao naš narod, a to se najbolje može osjetiti u hrvatskim božićnim pjesmama. To su toliko snažne pjesme koje su tako autentično prerekle teološku misao i od kojih se čovjeku orosi oko, ali srce zagrije snažnom dobrotom. Upravo na tom tragu nastale su i jaslice u ovoj crkvi. Meni je posebno dragocjeno da su nastale u Hrvatskoj. No, dragocjeno je i to da je umjetnik bio župljanin ove župe, dragocjeno je da su nastale od voska i to zavjetnoga od svijeća koje su gorjele u kapelici Sv. Roka, koja se također nalazi unutar ove župe. K tomu, valja posvijestiti da je iz onoga što možda za većinu od nas je ništa, može nastati tako jedna lijepa priča koja nas uči da cijenimo sve ono što je nastalo diljem svijeta, ali da znademo cijeniti i ono što je nastalo u Hrvatskoj”, rekao je mons. Koren.
Uputio je i na još jednu znamenitost, a to je kupola crkve izrađena od armiranoga betona koju je projektirao arhitekt Viktor Kovačić. U tom je vidu najavio i novi susret s novinarima posvećen razgovoru upravo o kupoli. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić zahvalio je župi na čuvanju iznimnog eksponata, jaslica. „Nema ljepšega nego čuvati nacionalni, duhovni, vlastiti identitet, jer to je preduvjet da bi cijenili drugo i drugačije”, rekao je Bandić. Upraviteljica Gliptoteke HAZU Vesna Mažuran Subotić podsjetila je kako se 2010. godine u Gliptoteci održala retrospektivna izložba Vojte Braniša, koji je studirao na ALU u Zagrebu u klasi prof. Roberta Frangeša Mihanovića. Istaknula je kako je 1915. godine diplomirao i odmah dobio priliku napraviti to monumentalno djelo. Podsjetila je kako je Frangeš Mihanović primijetio da u hrvatskoj umjetnosti, a posebice kiparstvu nedostaju prizori koji bi realistički pratili život ljudi na hrvatskom selu, a zanimanje za takav prikaz pokazao je upravo Braniš. Izradi jaslica pristupio je s velikim entuzijazmom i ozbiljnošću. Od župnika mons. Svetozara Ritiga dobio je površinu od 3,5m2 i slobodu koncepcije uz uvjet da prikaže hrvatske običaje i hrvatsko selo. Sam Braniš radio je prvo figurice u glini, pa u drvu, a na kraju je radio u vosku. Umjetnik je vosak prema recepturi hrvatskog slikara prof. Bele Čikoša-Sesije rastopio i dobio masu od koje je izrađivao figurice, a potom ih bojao. Jedina „zamjerka” župnika Ritiga bila je da su anđeli prerealistični pa ih je autor „popravio”. Tako kompozicija jaslica predstavlja 150 figura, koje je sam Braniš opisao riječima kao „hrvatske seljake koji hrle u Betlehem, a među kojima se vide tamburaši, žene, djeca, kola s volovima i darovima, mljekar, sveta tri kralja, jaslice, ovce i još puno toga”.
Novinarima se obratila i Branka Komadina, unuka autora jaslica Vojte Braniša. Osvrnuvši se na prikaz seljaka, istaknula je kako je on neko vrijeme živio u Božjakovini te se tamo susreo sa životom seljaka koji je potom želio prenijeti u jaslice. Istaknula je kako su do tada jaslice uglavnom prikazivale samo betlehemsku štalicu, nikad nije bio prikazan narod. Prisjećajući se dolazaka pred jaslice s djedom, Branka Komadina rekla je da im je on tumačio kako je izrađivao pojedine figure te ih upućivao da moraju obraćati pažnju na svaku figuru. „Jako smo ponosni kao obitelj, i veselimo se svakom dolasku pred jaslice. Vjerujem da će i moj unuk jednoga dana isto tako dolaziti”, rekla je unuka autora. Prvi puta ove godine jaslice iz župne crkve Sv. Blaža uvrštene su u program „Advent u Zagrebu”. Razlog tomu pojasnila je direktorica Turističke zajednice Grada Zagreba Martina Bienenfeld. Naime, one su se našle u kulturnoj ponudi zbog svoje jedinstvenosti te je zahvalila župi da je time obogatila samu manifestaciju.