Varaždin, 17. 9. 2000. (IKA) – Prvi europski kongres “Orgulje kao europska kulturna baština” održan je od 10. do 16. rujna u Varaždinu pod pokroviteljstvom Papinskog vijeća za kulturu, Ministarstva kulture RH, Varaždinske biskupije i Grada Varaždina. Kongres, koji je okupio stotinjak sudionika iz 15 europskih zemalja (Austrije, Češke, Hrvatske, Italije, Latvije, Litve, Mađarske, Nizozemske, Njemačke, Poljske, Rumunjske, Slovačke, Slovenije, Švedske i Švicarske) svečano je otvoren u nedjelju 10. rujna u atriju dvorca Staroga grada u Varaždinu. U ponedjeljak 11. rujna u koncertnoj dvorani Glazbene škole Varaždin u palači Erdoedy započela su izlaganja predstavnika zemalja o stanju orgulja i skrbi o toj “kraljici glazbenih instrumenata” u svojim državama. Izlaganje o osnovama zaštite orgulja kao spomenika kulture u Europi održao je ugledni talijanski orguljaš i organolog prof. dr. Luigi Ferdinado Tagliavini, ujedno i počasni predsjednik Kongresa. Osim svakodnevnih izlaganja koja su održavana prijepodne u palači Erdoedy, tijekom popodneva svakoga dana priređeni su izleti i posjeti crkvama u kojima se nalaze vrijedne kulturno-povijesne orgulje, gdje su održani i večernji orguljski koncerti. Sudionici kongresa, među kojima je bila i generacija polaznika jedine europske visoke stručne škole za gradnju orgulja iz njemačkog Ludwigsburga, posjetili su i razgledali crkvene orgulje u crkvama u Lepoglavi, Varaždinskim Toplicama, Velikom Bukovcu, Svetom Iliji i Kelemenu. Razgledane su i orgulje u varaždinskim crkvama Presvetog Trojstva i Sv. Florijana, varaždinskoj i zagrebačkoj katedrali te u crkvi na Trškom Vrhu. Značajno je napomenuti da su koncerti održani na nekim od najstarijih instrumenata u Hrvatskoj, kao što su orgulje u lepoglavskoj crkvi iz 1649. g., na kojima su nastupili L. F. Tagliavini i Dalibor Miklavčić iz Ljubljane te povijesno važne orgulje u varaždinskoj crkvi Sv. Florijana, na kojima je orguljske skladbe izveo Harald Vogel iz Bremena. U Velikom Bukovcu koncert je održao Adam Viktora iz Praga, u Varaždinskim Toplicama prof. Julian Gembalski iz Poljske i Josef Kelemen iz Njemačke, dok je u Svetom Iliji nastupio Talivaldis Deksnis iz Latvije. U zagrebačkoj katedrali koncert su održali Slovak prof. dr. Ferdinand Klinda i Emilia Dzemjanova iz Poljske, a na orguljama u varaždinskoj katedrali glazbu hrvatskih skladatelja predstavili su varaždinski orguljaši Zdenko Kuščer, Anđelko Igrec, Natalija Imbrišak, Višeslav Jaklin i Kristina Putarek. Između mnogih izlaganja spomenimo predavanje preč. Alojzija Domislovića na temu “Orgulje kao glazbeni instrument u bogoslužju” te izlaganje D. Miklavčića “Iskustva u postupanju s povijesnim orguljama”. Sva će izlaganja biti objavljena u prigodnoj monografiji o Kongresu koja će se tiskati naknadno.
U utorak 12. rujna u palači Erdoedy otvorena je i dokumentarna izložba o obnovi orgulja pojedinih zemalja. U srijedu 13. rujna za sve sudionike Kongresa prijem je u Gradskoj vijećnici priredio varaždinski gradonačelnik Z. Horvat, dok je varaždinski biskup Marko Culej primio voditelja njemačke tvrtke koja je izradila orgulje u varaždinskoj katedrali Hansa Ericha Laukhuffa, te mu uručio medalju Varaždinske biskupije, koju su već ranije ove godine primili i Christoph Bossert, muzikolog i orguljaš, te Wolfgang J. Braun, graditelj orgulja, za izuzetne zasluge u očuvanju i restauraciji orgulja u Hrvatskoj.
Posljednjeg dana Kongresa, u subotu 16. rujna, predstavljen je GOArt, Orguljski umjetnički centar u švedskom Goeteborgu gdje će se 2001. g. održati idući orguljski kongres. Bilo je riječi o orguljama kao simbolu europske vizije te kriterijima za održavanje spomeničkih orgulja u Europi. Nakon rasprave donesen je završni dokument “Rezolucija Varaždin 2000.”, koji je predstavio predsjednik Kongresa prof. Bossert te koji su na svečanom zatvaranju potpisali nazočni sudionici. Rezolucija će služiti kao temelj svih budućih zajedničkih aktivnosti, a uskoro će se osnovati i Zaklada “Orgulje kao europska kulturna baština”, putem koje bi se financirala obnova i zaštita europskih orgulja. Na svečanom zatvaranju u prigodnom programu nastupili su Djevojački zbor i Brass kvintet varaždinske Glazbene škole, osnovane 1828. godine. Glavni organizatori i voditelji izaslanstava pojedinih zemalja zatim su javnosti na konferenciji za novinare predstavili rezultate Kongresa i “Rezoluciju Varaždin 2000.”. Posebne zahvale sudionici Kongresa uputili su glavnim organizatorima predsjedniku prof. Bossertu i W. J. Braunu te preč. Domisloviću – “duši toga stručnog skupa”.