Mali Lošinj, (IKA) – Prvi po redu “Lošinjski dani bioetike” održani su od 17. do 19. lipnja u malološinjskom hotelu “Aurora” u organizaciji Hrvatskoga filozofskog društva, Hrvatskoga bioetičkog društva te Grada Mali Lošinj. Na ovogodišnjem, prema svemu sudeći, najvećem bioetičkom simpoziju ove godine u Hrvatskoj, sudjelovalo je 60-tak stručnih bioetičkih predavača iz Hrvatske, Makedonije, Rusije, Tajvana, Njemačke, Italije, Bugarske, Albanije, SAD, Novog Zelanda i Jugoslavije.

Ovogodišnje prve po redu “Lošinjske dane bioetike” svojim su pozdravnim govorima otvorili u ponedjeljak 17. lipnja ministar kulture RH dr. Antun Vujić, dr. Ivan Šegota predsjednik Hrvatskoga bioetičkog društva, dr. Ante Čović, član Organizacijskog odbora “Lošinjskih dana bioetike”, prof. dr. Milan Polić, predsjednik Hrvatskoga filozofskog društva te Sergio Spanjol, predsjednik Gradskog vijeća Malog Lošinja.
U pozdravnom govoru ministar Vujić se osvrnuo na temu bioetike istaknuvši važnost pitanja koja se obrađuju na ovakvim stručnim skupovima objedinjavajući sve vidove znanosti i metodološke pristupe značajne za političko odlučivanje. “Očekujem da će ovaj skup pridonijeti i pomoći u institucionaliziranju bioetičkog pitanja koje je jedno od ključnih pitanja današnjice”, istaknuo je u svom pozdravnom govoru ministar dr. Vujić.
Među mnogobrojnim domaćim i inozemnim predavačima svoja su predavanja održali i dr. Tonči Matulić, bioetičar s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu te fra Luka Tomašević, profesor moralne teologije sa splitskog KBF-a.
“Bioetika i kazuistika: kriza kazuistike ili tzv. #!infraetike#! unutar bioetike ili sekularne moralnosti” naslov je predavanja dr. Matulića koji je kroz svoje izlaganje istaknuo značenje kazuistike, istaknuvši kako kazuistiku nisu mimoišla temeljna pitanja održivosti u bioetici, kao što baš nisu mimoišle ni druge etičke teorije. Kroz svoje se predavanje dr. Matulić osvrnuo na nekoliko tematskih pitanja “Da li je, i koliko, kazuistika prikladna metoda za bioetičko promišljanje? Može li kazuistika odgovoriti izazovima sekularne moralnosti – pluralizmu i relativizmu – koja ispreprliće bioetički diskurs? Kako se bioetička kazuistika nosi s oponentima i kritičarima?”.

“Globalno demokratsko društvo: pitanja i izazovi” naslov je izlaganja fra Luke, koji je govorio o temeljnom značenju riječi demokracija i globalizam, koje su danas u opticaju u svim društvenim sredinama, posebice u ekonomiji kulturi i politici: “To su dva teško odrediva pojma koja se, možda, i ne moraju strogo povezivati. Svakako danas je na sceni globalni svijet s demokratskim predznakom, barem pravno i formalno, sa svojim velikim gospodarskim tvrtkama koje investicijama i prenošenjem svoga kapitala brišu granice država i vlada. To unosi novine u ekonomiju i razvoj, nesklad na tržište i na pristupe njemu, ali i nesklad na područje kulture i na područje psihe. Ljudski odnosi, kako osobni, tako i društveni, znatno su izmijenjeni, kao i samo vrednote društva. Taj proces otvara i nova etička pitanja i nove izazove. Tako se već sada želi institucionalizirati globalna demokracija koja se protivi demokratskom nacionalnom pluralizmu i koja briše mnoge manje kulture narode i jezike. Ta nova globalna kultura pokazuje se agresivnom i usmjerava se posebice prema nekim društvenim skupinama kao što su djeca i starije osobe. Stoga globalno demokratsko društvo, dok donosi velike koristi u razvoju znanosti i tehnologije, otvara nova etička pitanja i postaje dužnik mnogim društvenim skupinama, ali i dužnik u pravilnom razvoju života na Zemlji”.
Inače, okrugli stol, kojim je i zaključen taj simpozij, ove je godine bio posvećen temi “Mjesto i uloga etičkih komiteta u bioetičkoj teoriji i praksi”, gdje su u raspravi došla do izražaja međunarodna i domaća iskustva o načinu rada i aktualna pitanja i problematika bioetičkih tijela koja se obično zovu etički komiteti, komisije, odbori ili povjerenstva. Rasprava je obuhvatila pitanja strukture etičkih odbora, njihovih glavnih ciljeva i svrhe te načina na koji se školuju i uvode u rad njihovi stručnjaci. Posebna je pozornost bila posvećena metodama donošenja etičkih odluka i iskustvima u rješavanju pitanja s kojima se ta tijela bave.