Rijeka, (IKA) – U organizaciji riječkog Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta i područnog studija KBF-a Sveučilišta u Zagrebu, Teologije u Rijeci u četvrtak 24. i petak 25. svibnja u gradu na Riječini održan je prvi međunarodni znanstveni skup ikonografskih studija. Tema skupa bila je “Kristološke teme – riječ i slika u kršćanskoj ikonografiji”, a omogućili su ga Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH, Grad Rijeka – Odjel za kulturu, Zaklada Sveučilišta u Rijeci, Croatia osiguranje d.d. i Turističko informativni centar Rijeka.
Bio je to prvi ovakav simpozij održan u Republici Hrvatskoj, a o njegovom značaju svjedoče imena stručnjaka pristiglih iz svih krajeva svijeta. Među brojnim inozemnim predavačima izdvajamo Heinricha W. Pfeiffera sa Sveučilišta Gregorijane u Vatikanu, Galit Noga-Banaija s Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu, Michelle Brown s londonskog, te Holly Flore sa Sveučilišta u New Orleansu.
O ikonografskim i ikonološkim temama izlagali su i hrvatski stručnjaci, među kojima dr. Tomislav Zdenko Tenšek i dr. Jure Zečević s KBF-a Sveučilišta u Zagrebu, Marina Vicelja-Matijašić i Barbara Špaljol-Pandelo s riječkog Sveučilišta. Dr. s. Nela Gašpar s Teologije u Rijeci izlagala je o temi koja se bavila teološkim čitanjem ikone Pantokratora. Osvrnula se na temu simpozija u čijem središtu se našla rasprava o odnosu vizualne umjetnosti i tekstualnog podloška, pri čemu se nastojalo odgovoriti na pitanje “u kojoj je mjeri ilustrirana riječ prenosila poruku vjerske istine, u kojoj je mjeri slika bila u službi određene teološke misli i je li pratila teološke rasprave kroz povijest kršćanstva”.
Stoga je pozornost u izlaganju dr. Gašpar posvetila ranom crkvenom razdoblju, objašnjavajući kako se prekretnica u ikonografiji Krista dogodila u IV. stoljeću. Bilo je to doba cara Konstantina, kada Prvi ekumenski crkveni sabor 325. godine u Niceji proglašava dogmu da je Krist istobitan s Ocem, a tolerirana kršćanska vjera konačno postaje i službenom državnom religijom, objasnila je dr. Gašpar.
S tim u vezi, podsjetila je kako se na Nicejskom saboru Isusovo božanstvo prikazuje i kroz dva slikovna govora. “Isusa u božanskoj svemoći” kao “Majestas Domini” i kao “Pantokratora”, odnosno “Veličanstvo Gospodnje” i kao “Svevladar”. “Za razliku od Krista u slavi zapadne ikonografije, Krist ‘Pantokrat’ jest bizantski i ikonografski tip Krista koji ga prikazuje kako sjedi na prijestolju kao vladar svijeta u kome se stapaju predodžbe o Bogu Ocu i Sinu Isusu Kristu, stvoritelju i spasitelju. Taj se ikonografski motiv počinje javljati u IV. st., a u VI. st. već je raširen po čitavom kršćanskom svijetu”, kazala je. Ikona, prema riječima s. Gašpar, obnavlja ne samo spomen na čovjeka iz davne prošlosti, već i spomen na Onoga koji je kao čovjek proslavljen, koji i sada živi i zagovara nas kod svojega Oca. Ona je spona između utjelovljenja i ponovnog dolaska, između prvog i posljednje Kristova dolaska. Zaključujući svoje izlaganje, dr. Gašpar je objasnila kako je ikona “Pantokratora” uvijek smještena u kupoli bazilike, a ako ju bazilika nema, tada na najdostojnije mjesto.

.