Zagreb, (IKA) – U organizaciji Katedre moralne teologije i Katedre socijalnog nauka Crkve Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u petak 10. lipnja u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu održan je Prvi susret teologa moralista i socijalnih etičara hrvatskoga govornog područja.
Na susretu se okupilo tridesetak sudionika: predavača na katoličkim teološkim učilištima u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Sarajevu, kao i nekoliko studenata i studentica poslijediplomskog studija iz tih specijalizacija. Gledajući strukturu, među sudionicima koji se bave spomenutim područjima ima dijecezanskih svećenika, osoba posvećenog života redovnika i redovnica i jedna članica Svjetovnog instituta, te laici, među kojima je veliki broj žena.

Dobrodošlicu okupljenima uime organizatora uputili su prof. dr. Tonči Matulić i prof. dr. Stjepan Baloban, koji je ujedno kao rektor bogoslovije bio i domaćin susreta.
Podsjetio je kako u inozemstvu na različitim jezičnim područjima djeluju društva teologa moralista i socijalnih etičara. Na susretima nekih od tih društava sudjeluju i hrvatski teolozi. Stoga je i rođena ideja da se organizira susret teologa moralista i socijalnih etičara hrvatskoga govornog područja s prvenstvenim ciljem upoznavanja i razmjene iskustava. Tematika kojom se bavimo je veoma aktualna, a crkveno-društvene prilike u kojima živimo stavljaju, posebno pred teologe moraliste i socijalne etičare brojna pitanja, stoga smo smatrali korisnim organizirati ovaj prvi susret prigodom proslave 120. obljetnice “Rerum novarum”, rekao je prof. Baloban.
Nakon kratkog predstavljanja prisutnih, oni koji su posljednjih nekoliko godina doktorirali predstavili su svoj doktorski studij, te dali kratak prikaz svojih disertacija. Riječ je o desetak mladih doktora i doktorica koji su svoje disertacije obranili na raznim učilištima, od KBF-a, potom europskih učilišta (Rim, Graz, Beč), do američkih učilišta. Teme disertacija koje su obrađivali predstavljaju široku lepezu vezanu uz moralnu teologiju i socijalni nauk Crkve. Dobar dio njih teme je vezao uz aktualni trenutak u republikama Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, što s obzirom da su specijalizaciju završili u inozemstvu ima višeznačnu ulogu.
Središnji dio susreta obuhvatio je predstavljanje nastavne djelatnosti. Predavači na pojedinim učilištima predstavili su kolegije, satnicu, studijske smjerove, godine studija i semestre. Predavači na katoličkim učilištima predstavili su svoje kolegije, kao i kolegije i gostujuća predavanja koja u okviru teme etike i morala održavaju na drugim učilištima u okviru sveučilišne zajednice, odnosno na privatnim učilištima. Teme koje obrađuju velikog su dijapazona od sakramentalnih tema (ispovijed), do tema etike u medijima i gospodarstvu. Rezimirajući taj dio susreta, može se zaključiti velika otvorenost teologa moralista i socijalnih etičara interdisciplinarnosti.
Posebno su se osvrnuli na literaturu, za koju je zaključeno da je na hrvatskom jeziku nedostatna, pa moraju pribjegavati različitim izvorima. Stoga je i jedan od prijedloga kojem će se zasigurno na sljedećim sličnim skupovima posvetiti veća pozornost biti upravo literatura. Nedostatak literature pri obradi pojedinih tema, predavači “nadomještaju” različitim pristupima u obradi istih, od klasičnih predavanja do preko poticanja studenata na istraživački pristup. I tu su, premda skromno, isticali otvorenost za dijalog sa studentima, što su posebno oni koji su studij završili u inozemstvu “donijeli” kao pozitivno iskustvo.
Na kraju susreta razgovaralo se o potrebi periodičnog održavanja sličnih susreta. Zaključeno je, da bi se oni svakako trebali održavati, te da budu i formativnog karaktera, tj. obogaćeni s nekoliko stručnih izlaganja. Uz više prijedloga za održavanje susreta koji bi se mogao održati neposredno uoči nekog stručnog teološkog skupa ili skupa tematski vezanog uz socijalni nauk Crkve, najizgledniji je termin uoči održavanja godišnjeg simpozija profesora filozofije i teologije.