Rim, 17. 5. 1999. (IKA) – Papinsko vijeće “Cor Unum” priredilo je od 12. do 15. svibnja u Rimu prvi Svjetski kongres dragovoljaca i karitativnih djelatnika pod geslom “A iznad svega je ljubav”, na kojem je sudjelovalo više od 200 izaslanika karitativnih ustanova biskupskih konferencija iz 70 zemalja diljem svijeta. Hrvatsku je zastupao direktor Caritasa riječke metropolije Milan Špehar, a bosanskohercegovačku Stipe Knežević i Bosiljko Rajić. U tijeku skupa sudionici su istaknuli da se milosrđe mora ostvarivati kako konkretnim djelima, tako i u srcima vjernika.
“Karitativna je djelatnost svakidašnje polje rada s Crkvom”, istaknuo je predsjednik Papinskog vijeća “Cor Unum” nadbiskup Paul Cordes. Zbog toga moramo shvatiti srž karitativnog djelovanja i njezinu dimenziju od koje ne možemo odustati, jer bismo inače zaboravili da je ljubav u Crkvi usko povezana s Evanđeljem. Neke karitativne skupine zaboravljaju da mogu dati ne samo kruha, nego i Boga. Nadbiskup Cordes je naveo primjer Njemačkog Caritasa u kojem djeluje 480.000 namještenika i sjevernoameričkog koji godišnje prikuplja 300 milijuna američkih dolara pomoći. U tim i sličnim slučajevima postoji opasnost da nad duhovnim dimenzijama prevladaju materijalne i tehničke. Također je upozorio da ustrojstva karitativnih ustanova ne mogu i ne smiju zamijeniti zauzimanje pojedinca i župnih zajednica. Premda konkretne nevolje mogu dovesti do stvaranja nacionalnog ustrojstva Caritasa, ali, podsjeća Cordes, ne treba čekati katastrofu da se on izgradi. Jer, najvažnija je ljubav pojedinca za bližnjega, a ona ne ovisi o velikim središnjim strukturama.
Nadbiskup Khartouma u Sudanu Gabriel Zubier Wako između ostaloga je naveo da se u njegovoj siromašnoj zemlji koju razdiru sukobi ponekad očekuje da se ljubav izražava materijalnom pomoći. “Kada bi to bila istina”, upozorava nadbiskup, “većina zajednica ne bi bila kvalificirana voljeti”.
Sudionici su raspravljali i gospodarske i političke stvarnosti koje dovode do masovnog osiromašenja. Filipinska veleposlanica pri Svetoj Stolici Henrietta T. de Villa navela je da više od pola milijarde ljudi u Aziji živi u uvjetima potpunog siromaštva, bolesti, pothranjenosti i bez ikakvih mogućnosti da zarade za osnovne životne potrebe, istaknuvši da je to masovno siromaštvo u središtu hvalospjeva globalnoj i liberaliziranoj trgovini osnovna politička i razvojna prepreka za većinu azijskih zemalja.
Mnoge zemlje u razvoju pod teretom su ogromnih vanjskih dugova, o čemu je govorio i predstavnik Caritasa Mozambika Ernesto Pedro Marthino. Vanjski dug njegove zemlje 1997. godine iznosio je 7,3 milijarde američkih dolara, što u potpunosti onemogućuje gospodarsku nezavisnost. Na skupu je odlučeno da će u lipnju posebno katoličko izaslanstvo, sastavljeno od južnoameričkih i europskih biskupa i vatikanskih dužnosnika na sastanku Skupine sedam najrazvijenijih zemalja svijeta u Koelnu predati molbu za smanjenje vanjskog duga nerazvijenih zemalja.
Tajnik Papinskog vijeća Pravda i mir Diarmuid Martin primijetio je kako Caritas nije samo odgovor na materijalne potrebe ljudi. Ta djelatnost obuhvaća cijelog čovjeka. Upozorio je i na uvijek prisutnu opasnost da se karitativno djelovanje pretvori u “biznis”. U suvremenom svijetu kršćansko poimanje karitativnog djelovanja prevladava sve više i u političkim raspravama, premda ih neki nastoje svesti na privatnu sferu.
Kongres je završio u nedjelju 16. svibnja svečanim misnim slavljem na Trgu sv. Petra, koje je s pedesetak tisuća karitativnih djelatnika iz cijelog svijeta predvodio papa Ivan Pavao II. Svetog Oca tom je prigodom pozdravio nadbiskup Cordes i vrhovna poglavarica sestara Misionarki ljubavi s. Nirmala, dok je više djelatnika iznijelo svjedočanstva o karitativnom zauzimanju u različitim prilikama i krajevima svijeta. Među okupljenim vjerničkim mnoštvom bila je i skupina izbjeglica koja je iz Albanije u Rim stigla posredstvom Talijanskog Caritasa i koju je Sveti Otac posebno pozdravio.
Obraćajući se okupljenim karitativnim djelatnicima i nazvavši ih “mirovnom vojskom nade”, Papa ih je pozvao da prošire svoje djelovanje na zaštitu ljudskih prava i promicanje kulture solidarnosti i civilizacije ljubavi. “Katoličke dobrotvorne ustanove trude se oko suzbijanja bijede i nevolje u svijetu. Velika vojska dragovoljaca nazočna je gotovo u svim prirodnim i ratnim nepogodama, pružajući nesebičnu pomoć bližnjima. Karitativna je djelatnost svakidašnje područje rada Crkve. Zbog toga moramo shvatiti srž karitativne djelatnosti i njezinu dimenziju od koje ne možemo odustati, jer bismo inače zaboravili da je ljubav u Crkvi usko povezana s Evanđeljem”, istaknuo je Sveti Otac u poruci karitativnim djelatnicima, dajući im pastoralne smjernice “svakodnevnog služenja braći u sklopu crkvenog poslanja”. “Svijet dragovoljaca, u kojem se okupljaju ljudi svih društvenih slojeva, svjetonazora, vjera i kultura, očekuje da vjernici dadnu poseban prinos”, istaknuo je Papa, primijetivši da moraju biti svjesni apostolskih potreba, jer inače ne bi udovoljili evangelizatorskom poslanju da budu sol zemlje i svjetlo svijeta.