Istina je prava novost.

Prvo proglašenje blaženih bez Pape

Nove blaženice Katoličke crkve su redovnice Marianne Cope i Ascension Nicol Goni, a proglašenje je vodio kardinal Jose Saraiva Martins

Vatikan, (IKA) – Prvi put nakon tri desetljeća proglašenje novih blaženika u bazilici Sv. Petra u subotu 14. svibnja nije vodio Papa, već kardinal Jose Saraiva Martins, pročelnik Zbora za proglašenje svetih. Dok su pape Ivan Pavao II. i njegov predšasnik Pavao VI. od 1975. godine osobno vodili svečani čin proglašenje novih blaženika Katoličke crkve, papa Benedikt XVI. zadržao je za sebe samo proglašavanje novih svetaca, dok će blaženike proglašavati pročelnik Zbora za proglašenje svetih.
Kardinal Martins je u prigodi proglašenja novih blaženica s. Ascension Nicol Goni, suutemeljiteljice sestara dominikanki misionarki od Presvete Krunice i s. Marianne Cope, iz reda Sestara sv. Franje, govorio o čovjekovoj žeđi za Bogom, za istinom, mirom i srećom koju ispunjuje Isus. U tijeku mise kardinal je, po zaduženju pape Bendikta XVI., pročitao Apostolsko pismo kojim on te službenice Božje ubraja u blažene. “Naše su dvije blaženice pronijele po svijetu plodove i znakove nazočnosti Duha Svetoga, te govorile jezikom istine i ljubavi, koji je jedini u stanju srušiti kulturne i rasne prepreke, te ponovno sagraditi jedinstvo ljudske obitelji, raspršene zbog ponosa i želje za snagom”, rekao je kardinal Martins, te propovijed završio riječima pape Benedikta XVI. koji je, započinjući Petrovu službu, upozorio kako nije moć ta koja otkupljuje, već ljubav. “To je Božji znak: On je ljubav… Bog, koji je postao Jaganjac, govori nam da spas svijeta dolazi od Raspetoga, a ne od onih koji razapinju”.
Sestra Marianne Cope rođena je u brojnoj obitelji 23. siječnja 1838. u Heppenheimu, u Njemačkoj. Kada je imala dvije godine, s obitelji se preselila u Ameriku, gdje je, 1862. ušla u samostan sestara Franjevačkoga trećeg reda. Vršila je razne dužnosti, među kojima i ravnateljice u bolnici i redovničke poglavarice, a 1883. bila je jedina koja je odgovorila na apel biskupa u Honoluluu, za otvaranjem misije u bolnici za gubavce na otoku Molokai. Četiri godine zatim otvorila je jednu kuću na tome otoku, te je tako bila prva redovnica koja je stupila na Molokai, zvan i “Nesretni otok”. Tamo se vrlo predano stavila u službu napuštenih gubavaca, i postala primjer misionarkama. Bila je uzor ljubavi i služenja gubavcima, a među krepostima kojima se odlikovala, posebice se isticala njezina moralna snaga i teološka ljubav ispunjena milosrđem prema napuštenim gubavcima. Preminula je 9. kolovoza 1918. godine, a pokopana je u bolnici za gubavce.
Majka Ascension Nicol Goni rođena je 1868. u Španjolskoj. U dobi od 14 godina ušla je u zavod sv. Ruže Limske, a 1886. godine položila je prve zavjete i počela raditi kao učiteljica. U 50. godini osnovala je novu kongregaciju Misionarki dominikanki od Presvete Krunice. Nakon života provedenog u misijama, služeći posljednjima, preminula je u 72. godini u gradu Pamploni u Španjolskoj.