Gospić, (IKA) – U sklopu redovite mjesečne tribine “Mladi petak” u Kulturno-informativnom centru u Gospiću 12. studenoga govorili su prof. dr. Đulijano Ljubičić, predstojnik Klinike za psihijatriju KBC Rijeka, mr. Anđela Jeličić, bibličarka na Teologiji u Rijeci, i dr. Nikola Vranješ, profesor pastoralne teologije na Teologiji u Rijeci. Oni su, svatko sa svojega gledišta, obradili temu “Suvremena psihijatrija i duhovnost – depresija i suicid u 21. stoljeću”. Pedesetak posjetitelja, među kojima su bili gospićko-senjski biskup Mile Bogović, gospićki župnik i dekan mons. Mile Čančar te nekoliko svećenika i mnogo djelatnika gospićkih medicinskih ustanova na čelu s ravnateljicom bolnice dr. Marijom Vrkljan-Ilijevski, pozdravio je voditelj tribine župni vikar don Anđelko Kaćunko. Nazočnima je potom uime suorganizatora tribine, mjesne podružnice Hrvatskoga liječničkog zbora, županijskog povjerenstva Hrvatske liječnike komore te gospićke podružnice HKLD-a, pozdravnu riječ uputio dr. Ivan Sesar.
Uvodeći u temu, voditelj tribine iznio je u javnosti objavljene dramatične podatke o broju oboljelih od depresije, kao i alarmantne pokazatelje o njezinu širenju među djecom. Pritom zabrinjava i porast nasilja u raznim okruženjima koje rezultira suicidima i sve većim brojem kaznenih djela. Budući da je u novije vrijeme u središtu zanimanja mnogih znanstvenika veza između čovjekova zdravlja i duhovnosti, a krajem prošlog i početkom ovog stoljeća duhovna se terapija intenzivno uvodi u medicinu za liječenje tjelesnih i psihičkih poremećaja, o tome fenomenu prvi je govorio dr. Ljubičić. Istaknuo je najprije premalo poznatu činjenicu da je Medicinski fakultet u Rijeci prva takva ustanova u Europi koja je za studente uvela predmet Psihijatrija i duhovnost. Riječ je o praksi koja je započela u Americi, gdje je to danas provedeno na 84 medicinska fakulteta, od njih 124 ukupno. Naime, shvativši ponovno da je čovjek jedinstvena tjelesno-duhovna cjelina, američki su psihijatri te spoznaje počeli primjenjivati u praksi te su uočili izvrsne rezultate, tj. napredak u oporavku kod pacijenata koji su bili vjernici. Uspjeh hrvatskih stručnjaka vrlo je zapažen, što je vrednovano i u medicinskom časopisu Medicus, zaključio je dr. Ljubičić te najavio prvi hrvatski kongres duhovne psihijatrije o temi Depresija, suicid i patologija seksualnosti, koji će se održati u veljači sljedeće godine u Opatiji, na kojem će nastupiti najugledniji međunarodni stručnjaci s toga područja.
Potom je dr. Vranješ, govoreći kao teolog o depresiji i duhovnosti, najprije istaknuo dobru suradnju s KBC Rijeka i riječkim Medicinskim fakultetom. Upozorio je na činjenicu kako je duhovnost šira od religije i vjere te razjasnio kršćansko stajalište odnosno crkvenu duhovno-moralnu ulogu i praksu u slučajevima raznih psihičkih oboljenja, istaknuvši potrebu interdisciplinarnog pristupa fenomenu.
Mr. Jeličić je, govoreći o suicidu i duhovnosti, najprije višestruko objasnila definiciju suicida te istaknula kako je riječ o teškoj i kompliciranoj temi te isto takvom teološkom problemu, što izražava i izričaj A. Camusa: “Postoji samo jedan doista ozbiljan filozofski problem – samoubojstvo” (“Mit o Sizifu”). Bitna pak novost u “dijalogu” duhovnosti i psihijatrije, rekla je mr. Jeličić, jest cjelovito gledanje na čovjeka u fenomenu suicida. Dok filozofija pritom ima ambivalentan pogled, kršćanska filozofija donosi nešto novo – u odgovoru na pitanje “što je čovjek?” ističe otajstvo života! Dakle, čovjeka se određuje kao “sliku Božju” i zato nikome nije dopušteno oduzeti život. Stoga se i u terapiji nastoji pobuditi osjećaj vrijednosti života te postići osmišljenje patnje. Iz toga je očito kako je “suicid nespojiv s otajstvom”, naglasila je bibličarka Jeličić. Na kraju izlaganja spomenula je odnos medija i suicida te utjecaje suvremene pop-kulture na suicidalnost. Istaknuvši na kraju važnost uspostave zdravih odnosa u zajednici, predavačica je izlaganje zaključila primjerima biblijskih likova koji su se u nekim životnim tjeskobama suočili s osjećajem “želim umrijeti”, ali je presudno bilo to što su svi te osjećaje iznijeli pred Boga.
U raspravi koja je slijedila predavači su odgovarali na pitanja slušatelja te ih uputili na korisnu literaturu radi proširenja spoznaja o fenomenu duhovnosti u psihijatriji.