Sarajevo, (IKA/KTA) – U dvorani Narodne skupštine Republike Srpske u Banjoj Luci, koja je prihvatila poziv Europske akademije Banjolučke biskupije da bude suorganizator međunarodnog susreta, započeo je 9. lipnja radni dio susreta o miru i pomirenju “Mir i pomirenje: Korak naprijed”. Okupilo se oko 150 sudionika među kojima su bili predstavnici Katoličke Crkve (vrhbosanski nadbiskup metropolit kardinal Vinko Puljić, apostolski nuncij u BiH nadbiskup Luigi Pezzuto, banjolučki biskup i predsjednik Biskupske konferencije BiH Franjo Komarica), Srpske pravoslavne Crkve (banjolučki episkop Jefrem), Islamske zajednice (travnički muftija Nusret Abdibegović i banjolučki muftija Edhem Čamdžić) kao i predstavnici društveno političkog života u Bosni i Hercegovini te predstavnici susjednih zemalja i međunarodne zajednice.
Pozdrav je uputio predsjednik NS RS Igor Radojičić, ističući da ljudi u RS kao i cijeloj Bosni i Hercegovini i Jugoistočnoj Europi, nakon što su proživjeli traumatična iskustva tijekom dvadesetog stoljeća, žele mir, stabilnost, razvoj i nužne uvjete za jedan normalan život svojih obitelji. Kazao je da je narodima u Bosni i Hercegovini i zemljama jugoistočne Europe potrebna snažnija suradnja u doba globalizacije kao i regionalna povezanost.
Pozdrav okupljenima uputio je i Dražen Komarica, predsjednik Instituta Zrinski za potporu mirovnih i gospodarskih sloboda iz Bostona podsjećajući da vuče korijene upravo s ovih prostora i izražavajući želju i nadu da će doći do obnove te da će BiH krenuti pravim putem.
Nazočni su potom vidjeli i čuli video poruke predsjednika Parlamenta Republike Grčke Evangelosa-Vaseliosa Meimarakisa i predsjednika Narodne skupštine Republike Bugarske Mihaila Raykova Mikova.
Nakon uvodnih govora uslijedila je diskusija na kojoj su sudjelovali predstavnici parlamenata. Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko podsjetio je na zabrinjavajuće podatke kada je riječ o ne-povratku Hrvata u entitet Republike Srpske u kojoj nedostaje više od 90% predratnih Hrvata kao i podatke Katoličke Crkve o smanjenju broja katolika odnosno Hrvata u cijeloj Bosni i Hercegovini. Iznio je i podatke o pomoći Republike Hrvatske na planu povratka u BiH, podsjećajući na ustavnu obvezu Republike Hrvatske da se brinu za Hrvate izvan RH. Kazao je kako je svjestan da se mnogi ne žele vratiti, ali i istaknuo nužnost da se omogući povratak onima koji to žele. Rekao je i da pozdravlja i podupire nastojanja međunarodnih predstavnika u traženju boljeg puta na načelu jednakopravnosti.
Predsjednik Parlamenta Crne Gore Ranko Krivokapić je kazao da u Bosnu i Hercegovinu dolazi s posebnim emocijama, ističući da će Bosna i Hercegovina biti ekran “naših zajedničkih uspjeha”. Kazao je da je rat rođen u glavama elite, a ne običnih ljudi ističući da zato elita ima i veću odgovornost. Citirao je i riječi Marina Držića da je rat poguba duše. Rekao je i da narode na Balkanu optužuju da proizvode višak povijesti, istaknuvši da ti narodi, za razliku od mnogih velikih naroda, tu povijest “sami i konzumiraju”. Ukazao je na potrebu vizije i izrazio povjerenje u parlamentarce kao element izgradnje pomirenja na ovim prostorima.
Zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH dr. Božo Ljubić kazao je da Daytonski uređena BiH nije pravedna za sve narode te da unutarnje uređenje BiH nije pravedno, što onemogućava postizanje konsenzusa i što kod hrvatskog naroda stvara frustriranost zbog nemogućnosti ostvarenja jednakopravnosti. Također je istaknuo da bez stabilnog Balkana nema stabilne Europe niti ima stabilnog Balkana bez stabilne Bosne i Hercegovine. Osvrnuo se i na nedavnu presudu Haškog suda šestorici Hrvata koji su prvostupanjski osuđeni zbog pokušaja stvaranja entiteta dok se taj međunarodni susret održava u sjedištu entiteta RS dodajući da, ako entitetsko rješenje za BiH nije dobro, onda treba drugačije urediti BiH, a ako jest, ne vidi razloga zašto svaki od konstitutivnih naroda ne bi imao pravo na to.
Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Fehim Škaljić kazao je kako je nužno postaviti jasne ciljeve, udruženo raditi i međusobno surađivati. Naglasio je i da lideri moraju ispunjavati etičke norme. Smatra kako je više onog što ljude i narode u BiH i šire povezuje od onog što ih dijeli, ističući kako je jasno da svi žele u Europsku uniju.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srbije Nebojša Stefanović istaknuo je da se Srbija zauzima za sve oblike suradnje zemalja u regiji i da su spremni pružiti ruku svima te se okrenuti budućnosti. Smatra da lideri trebaju biti vizionari okrenuti budućnosti sa svježim idejama i rješenjima. Kazao je kako dijalog i međusobno razumijevanje predstavljaju jedini instrument osiguranja mira i stabilnosti u regiji.
Na kraju je riječ uzeo Radojičić, koji je istaknuo da je nužno potreban mir kako bi se vratili na pravi put. Posebno je istaknuo važnost komunikacije u procesu uspostave mira napomenuvši kako je trebalo puno vremena da se između Sarajeva i Banje Luke uspostavi komunikacija koju je lako srušiti. Rekao je i da se zauzimaju za povratak s tim da se povratak treba ostvariti i u RS i u FBiH i u RH i na Kosovu. Uslijedila je rasprava.
U popodnevnim satima radilo se u radnim skupinama na temu vodstva, a moderator je bio profesor s američkog sveučilišta Harvard Steve Jarding.
U jutarnjim satima 10. lipnja veći broj sudionika međunarodnog susreta pohodio je džamiju Ferhadija u središtu Banje Luke. Dobrodošlicu im je izrazio banjolučki muftija Edhem Čamdžić sa suradnicima i delegat reis-ul-uleme Kavazovića travnički muftija Nusret Abdibegović.