Zagreb, (IKA) – Prijepodnevni radni dio prvoga dana Katehetske zimske škole za vjeroučitelje osnovnih škola o temi “Roditelji i njihova suodgovornost u odgojno-obrazovnom sustavu s posebnim osvrtom na vjeronauk u školi”, koja je otvorena u četvrtak 7. siječnja u Međubiskupijskom sjemeništu na zagrebačkoj Šalati, predavanjem o temi „Biblijsko-kršćanska pouka o roditeljstvu” otvorio je mr. Luka Marijanović s đakovačkoga Katoličkoga bogoslovnog fakulteta. On je kroz prizmu svetopisamskih tekstova približio odgoj i roditeljstvo u biblijskim vremenima. Uvodeći u temu naglasio je da se tamo gdje su temelji vjere položeni u obitelji može početi kršćanski odgoj duhovnim buđenjem djeteta i to još prije nego počinje službeno navješćivanje u bogoslužju i katehezi. Najveću odgovornost za prvotnu katehezu imali su roditelji, a to uostalom imaju i danas, istaknuo je. Kazao je i kako je nužno da odgojitelji shvate kako odgoj nije samo ljudska stvarnost. Obitelj ima svoje poslanje kućne Crkve, ali ona je i mjesto promicanja kršćanske kulture, njegujući tradiciju i različite kršćanske običaje stoga je vrlo važan primjer kojim roditelji svjedoče svojoj djeci, naglasio je mr. Marijanović. Govoreći kroz primjere iz biblijskih vremena predavač je kazao da se “pogled na dijete od biblijskih vremena do danas jako izmijenio i još uvijek se mijenja”, a “sada kada mi uspoređujemo ta vremena i ova danas vidimo kako smo puno dalje otišli u pravima djece”.
Slijedilo je predavanje Jasminke Zloković s riječkoga Filozofskog fakulteta koja je govorila o nasilju djece i mladih nad roditeljima. Obiteljski dom često se poistovjećuje s mjestom pružanja međusobne ljubavi, topline, mjestom utjehe i sigurnosti. Veliki broj roditelja u ispunjavanju svoje jedinstvene roditeljske uloge ulaže mnogo truda i ljubavi kako bi učinili svoju djecu sretnima, zaštićenima i sigurnima. S druge strane postoje obitelji u kojima prevladavaju međusobno neprimjereni i nasilni odnosi kao svakodnevna pojava, a još uvijek nije moguće odgovoriti zašto neki adolescenti ili odrasla djeca ozljeđuju svoje roditelje sve do letalnih posljedica. “Ponavljanje modela ponašanja svojih roditelja, alkoholizam, ovisnost, bolest, siromaštvo, osjećaj odbačenosti i besperspektivnosti, neki su od činitelja nasilja u međusobnoj interakciji”, kazala je. Precizne podatke o slučajevima nasilja u obitelji teško je prikupiti. Ne samo zbog “tamnih” brojki i velikog broja neotkrivenih slučajeva već i uslijed različitih polazišta u definiranju problema, njegovom neprepoznavanju, kao i nedostataka koji slijede iz nesustavnog praćenja rasprostranjenosti pojave. Iako do sada u Hrvatskoj nije provedeno konkretno istraživanje, “neki relevantni pokazatelji iz medicinske, policijske, sudske, socijalne, psihološke i odgojno-obrazovne prakse upućuju da je velik broj mladih ljudi koji tjelesno i psihološki zlostavljaju, materijalno iskorištavaju ili manipuliraju svojim roditeljima”.
Dr. Zloković je istaknula i problem prevencije, dodavši da je u Hrvatskoj prisutna tercijarna prevencija, kada je problem već uzeo maha, dok je ona primarna zapostavljena. “Činjenica je da smo socijalno dosta neosjetljivi na nasilje i da ga toleriramo”, rekla je dodajući da je to i dalje na neki način obiteljska tajna, te da vrlo često ignoriramo tuđe probleme, a na razini društva funkcioniramo između deklarativne i stvarne razine brige o obitelji. “Činjenica je da marginaliziramo ulogu primarne prevencije, da marginaliziramo naše mogućnosti da spriječimo mnoge neželjene pojave, činjenica je da i u obitelji i u školi i u široj okolini počinje prevladavati nekultura odgovornosti o djeci”, kazala je dodavši kako je to vidljivo i u podacima da mnogi roditelji sa svojom djecom provode jedva pola sata dnevno. Nasilje se može spriječiti u velikom broju slučajeva, a u tome veliku ulogu ima i suradnja škola i roditelja, upozorila je dr. Zloković.
Prijepodnevni dio programa zaključen je izlaganjem dr. Dubravke Maleš, profesorice na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, koja je govorila o temi “Obitelj i škola pred izazovima suvremenoga društva”. “Govoriti o obitelji i o školi, a ne imati na umu društvo u kojemu te institucije, odnosno zajednice djeluju može biti veoma pogrešno, jer one nisu neovisne o onome što se događa u široj društvenoj zajednici”, kazala je uvodno dr. Maleš istaknuvši samo neke od obilježja suvremenog društva kao što su zapostavljanje duhovnoga i moralnog aspekta odgoja, dominacija materijalnih nad ljudskim vrijednostima, globalizacija, ekonomska kriza, međunarodni ekonomski poredak itd. “Sve to djeluje na ono što se događa u obitelji i u školi”.
Govoreći o obitelji istaknula je kako se ona tijekom povijesti mijenja. Istaknula je i kako kriza obiteljskog odgoja zasigurno postoji jer su mnogi problemi u društvu rezultat lošeg odgoja. Govoreći o obilježjima suvremenih obitelji spomenula je pluralizam obiteljskih struktura, tj. postojanje različitih vrsta obitelji te pitanje kako to utječe na razvoj djeteta. Govorila je i o individualizmu kao životnoj filozofiji te nametanju dvojba kao što je ona o obitelji ili karijeri. Istaknula je također kako suvremena obitelj treba pomoć društva te kako je važna dobra suradnja između roditelja i škole, tj. razgovor i dogovor o podjeli odgovornosti s ciljem pridonošenja kvaliteti života djeteta, kako u obitelji tako i u školi, tj. s ciljem pridonošenja kontinuitetu odgoja.
Osim kroz predavanja i tematske rasprave vjeroučitelji su u poslijepodnevnome dijelu programa sudjelovali u pedagoškim radionicama nakon čega su se okupili na zajedničkom euharistijskom slavlju koje je predvodio predsjednik Vijeća za katehizaciju HBK đakovačko-osječki pomoćni biskup Đuro Hranić.
Drugoga dana škole predviđena su predavanja dr. Zlatka Miliše o stilovima roditeljskog odgoja i utjecaju medija u socijalizaciji djece i mladih, te dr. Nike Tunjića o temi „Mogućnosti suradnje s roditeljima – očekivanja roditelja”. Vjeroučitelji će nastaviti i s radom u skupinama, a u poslijepodnevnome dijelu programa Gradsko kazalište „Zorin dom” iz Karlovca uprizorit će predstavu za djecu i mlade „Medejina djeca”, nakon čega će uslijediti tradicionalni susret s “Malim koncilom”. Stručni skup koji je okupio oko 650 vjeroučiteljica i vjeroučitelja iz cijele Hrvatske završit će u subotu 9. siječnja podnošenjem izvješća o radu u radionicama te okruglim stolom na kojemu će se donijeti zaključci škole.