Radoboj: Predstavljena knjiga „Veliki petak 1945. Biskup Josip Maria Carević: Život za narod - smrt u ime naroda"
Knjiga o biskupu Careviću
Radoboj (IKA )
Radoboj, (IKA) – Knjiga književnika Mirka Ivanjeka „Veliki petak 1945. Biskup Josip Maria Carević: Život za narod – smrt u ime naroda” romansirana biografija o dubrovačkom biskupu Josipu Mariji Careviću, napisana uz 73. obljetnicu biskupove mučeničke smrt, objavljena u nakladi ogranaka Matice hrvatske Zaprešić i Metković, predstavljena je 12. svibnja u OŠ Sida Košutić u Radoboju u sklopu Radobojskog proljeća. Knjigu je uredio Zdravko Brkić, uz autora predstavila je Biserka Šimunić, predsjednica KOD Sida Košutić. Naslovnica, portret ulje na platnu djelo je Ante Ježine. Recenzenti su dr. mons. Mile Vidović, prof. i umirovljeni svećenik i prof. Stjepan Damjanović. Autor je u knjizi obradio i rasvijetlio neke nejasnoće i onaj delikatni dio o biskupovu životu, gdje pobija, na povijesnim ispravama, sve neprijateljske klevete koje su širili ljudi iz Vlade u Beogradu, hrvatski srbofili, orjunaši, komunisti te i neki iz svećeničkih krugova, a koje su biskupa pratile i zbog kojih se i povukao iz službe.
Mons. dr. Carević rodio se 1883. u Metkoviću, bio je svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije, potom dubrovački biskup od 1929. do 1940. kada odstupa s dužnosti, umirovljen je otišao u Hrvatsko zagorje gdje se stavio na raspolaganje nadbiskupu blaženomu Alojziju Stepincu. Poznat je kao dobri pastir i otac siromaha, podigao je Križ na Srđu (na spomen 1900. godina od Kristova raspeća), zbog kojega je bio na meti žandara i beogradskoga režima. Okrutno je ubijen 1945. u selu Strmec u Velikom Trgovišću pod nerazjašnjenom odlukom partizanskih vlasti, kojeg su otvoreno smaknuli po dolasku na vlast. Prema svjedočanstvima bio je mučen, skinut gol i masakriran. Za grob mu se ne zna. Imena ubojica bila su javna tajna. Autor je zahvalio Vitomiru Zamudi na podacima iz kronike Franjevačkog samostana u Klanjcu u kojoj je zapisan datum biskupove smrti, na Veliki petak 18. travnja 1945. godine. U knjizi su spomenuta imena prema svjedocima i postojećoj literaturi, a onima o čijim imenima se nagađalo i nisu posvjedočena, navedena je samo funkcija. Cilj knjige nije ikoga prokazati, nego svjedočiti za mučeničku smrt čovjeka kojega se ne smije zaboraviti, kao svjedoka vjere za koju je dao život, istaknuto je na predstavljanju.