Budi dio naše mreže
Izbornik

Ranjene hrvatske crkve - dio europske baštine

Zadar (IKA )

Zadar, 31. 5. 1994. (IKA) – “Hrvatske crkve – europska baština” naziv je izložbe zagrebačkog akademskog kipara Nikole Pečka i njegovih učenika u Likovnom centru na Rokovu perivoju 4, u Zagrebu, koja se održava od 28. svibnja do 4. lipnja u crkvi sv. Petra i Andrije u Zadru, a posvećena je obilježavanju Dana državnosti Republike Hrvatske. Izložba reljefa teško oštećenih i srušenih hrvatskih crkava, spomenika hrvatske sakralne umjetnosti, prvi je puta postavljena u Zagrebu krajem 1991. godine, u jeku najžešćeg rata protiv Hrvatske, zatim je prikazana u Mađarskoj i po Njemačkoj, a potom još dva puta u Zagrebu, 1992. i 1993. godine.
Zamisao o izradbi umjetničkih reljefa porušenih i uništenih hrvatskih crkava, za čiju je obnovu već tada, premda u neizvjesnosti rata, postojala želja, nada i vjera u obnovu, bila je spontani odgovor umjetnika, za koju je oduševio i svoje učenike, na strahote ratnih razaranja, napose kulturne i sakralne hrvatske povijesne baštine. Umjetnik ističe da je Crkva u Hrvata simbol povijesnosti, duhovnosti i europske orijentacije ovog naroda, zato umjetnički progovoriti o uništavanju crkava, znači ih već obnoviti u duši, znači vjerovati u pobjedu, u mir, u svoju snagu i u stvarnu obnovu svega što je u ovom ratu razrušeno. Uz dosada izrađenih i prezentiranih tek pedesetak reljefa, od oko šest stotina oštećenih ili srušenih crkava širom Hrvatske, kipar Pečko izlaže i svoje djelo: križ s raspetim djetetom Isusom, izrađen prema živom modelu raspetog hrvatskog djeteta, žrtve bezumne srbočetničke agresorske mržnje, nađenog u istočnoj Slavoniji, koji je kao čestitku, nazvanu “Hrvatski Božić 1991.” umjetnik namijenio američkom predsjedniku Georgesu Bushu. Rad na izradi izložbenih reljefa i dalje se nastavlja. Izložbu je u Zadru uoči Dana državnosti svečano otvorio saborski zastupnik g. Profaca u nazočnosti brojnih uglednika iz crkvenog, kulturnog i javnog života grada, a njezino postavljanje u zadarskoj crkvi sv. Petra i Andrije omogućili su županija zadarsko-kninska, Grad Zadar, zadarska nadbiskupija i Hrvatsko akademsko društvo likovnih umjetnika Zadra, te Likovni centar u Zagrebu.