Mariazell, (IKA) – Bez istine znanost bi mogla postati opasna za čovječanstvo, poručio je papa Benedikt XVI. na središnjem euharistijskom slavlju 850. obljetnice glasovitoga štajerskog svetišta u Mariazellu na blagdan Male Gospe, 8. rujna. S Papom je slavilo četrdesetak tisuća vjernika iz cijele Austrije i srednjoeuropskih zemalja – Njemačke, Slovačke, Češke, Slovenije, Hrvatske, Italije, Bosne i Hercegovine i Ukrajine. Koncelebriralo je desetak kardinala, sedamdesetak biskupa te više stotina svećenika.
U koncelebraciji su bili i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, varaždinski biskup Josip Mrzljak, pomoćni biskup đakovačko-srijemski Đuro Hranić, a kao izaslanik vrhbosanskog nadbiskupa kardinala Vinka Puljića banjolučki biskup Franjo Komarica. Misi su nazočili i visoki državni dužnosnici Austrije predvođeni predsjednikom Heinzom Fischerom.
Hodočašće Majci Božjoj u Mariazellu, središnja je točka trodnevnog pastirskog pohoda pape Benedikta XVI. Austriji od 7. do 9. rujna. Na početku mise Papi je dobrodošlicu izrazio biskup mjesne Crkve, biskupije Graz-Seckau, Egon Kapellari. Zahvalio je Papi što je svojim dolaskom uveličao jubilej svetišta, u kojem kod Majke Božje koja se naziva i Magna Mater Austriae, Magna Domina Hungarorum i Alma Mater Gentium Slavorum svake godine milijuni vjernika traže utočište. Na kraju je biskup Kapellari Papu na deset jezika, među kojima i na hrvatskom te gradišćanskom hrvatskom pozdravio s: Hvaljen Isus i Marija!
U središtu Papine propovijedi na blagdan rođenja BDM bio je Krist, poruka – gledati Krista kroz Mariju, koja svojega sina pokazuje čovjeku. Svaki čovjek vjere trebao bi imati srce koje je stalno na hodočašću; srce “nemirno”, koje želi prijateljstvo s Kristom, i koje, kada ga pronađe, nauči biti u istini i ljubavi. Put toga hodočašća prolazi uz zahtjev koji valja uputiti prije svega Mariji, koja u krilu drži dijete – sina, kao što će ga i raspetoga držati u rukama. To je hodočašće kršćanske vjere, koje je Benedikt XVI. naznačio tisućama vjernika koji su unatoč kiši i hladnoći došli da bi s njime proživjeli središnji trenutak njegova sedmoga apostolskog putovanja.
Nevrijeme je spriječilo i Svetoga Oca da u svetište dođe helikopterom, kako je predviđeno. Gospa će nas nagraditi za žrtve koje podnosimo zbog nevremena, kazao je Sveti Otac vjernicima, kada je, uz malo zakašnjenje, započeo euharistijsko slavlje u prigodi 850 godina života toga marijanskoga hrama, koji je u propovijedi Papa nazvao “mjestom mira i pomirenoga jedinstva”. Uzevši primjer likova iz Evanđelja koji su doživjeli žudnju za traženjem, koja je potom nagrađena susretom s Isusom – Zaharija, Elizabeta, apostoli – Papa je pozvao današnje kršćane da slijede njihov primjer. Potrebno nam je takvo nemirno i otvoreno srce. To je jezgra hodočašća. Ni danas nije dostatno biti i misliti na neki način kao svi drugi. Naum našega života ide dalje. Mi trebamo Boga, onoga Boga koji nam je pokazao svoje lice i otvorio svoje srce – Isusa Krista , poručio je Papa.
Nazvavši Boga jedinim Posrednikom spasenja koji vrijedi za sve, koji zanima sve i koji je, u konačnici, svima potreban, to sigurno ne znači omalovažavanje drugih religija, a ni oholu apsolutizaciju naše misli, napomenuo je Sveti Otac, nego znači samo biti osvojeni Njime koji nas je dirnuo u našoj nutrini i ispunio darovima kako bismo i mi mogli obdarivati druge.
Dar vjere u Boga, stoga znači dar isitne; evo zašto se kršćanin ne zna i ne može predati poput nekoga tko, naprotiv, ljudsko biće smatra nesposobnim za istinu. Upravo je ta ravnodušnost pred istinom srž krize na Zapadu, u Europi, primijetio je Sveti Otac. Ako za čovjeka ne postoji jedna istina, on, u stvari, ne može razlikovati dobro od zla. Tada velike i čudesne znanstvene spoznaje postaju dvoznačne: mogu otvoriti važne mogućnosti za dobro, za spas čovjeka, ali mogu – kao što vidimo – postati i strašna prijetnja, uništavanje čovjeka i svijeta. Nama je istina potrebna, poručio je Papa.
Pozvavši potom sve da upru svoj pogled u mali drveni Gospin kip koji već osam i pol stoljeća u sebi nosi evanđeosku poruku u središnjoj Europi, Sveti Otac kazao je kako nas dijete Isus podsjeća na brojnu djecu u svijetu, u kojoj nam On želi doći u susret. Djecu koja žive u siromaštvu; koja su iskorištena kao vojnici; koja nisu nikada osjetila roditeljsku ljubav; bolesnu djecu koja trpe, ali i onu zdravu i radosnu. Europa je postala siromašna što se tiče djece; mi želimo sve samo za sebe, i možda se ne pouzdajemo previše u budućnost. Ali, Zemlja će biti bez budućnosti tek kada se ugase snage ljudskoga srca i razuma koji srce prosvjetljuje – kada Božje lice ne bude više blistalo iznad Zemlje. Gdje je Bog, tamo je budućnost, istaknuo je Sveti Otac.
“Da” izrečen Bogu, koji ipak čovjeka ostavlja slobodnim da sam odlučuje, jednak je onim “da” koji su sadržani u Deset zapovijedi, kazao je Papa te pojasnio: “da” obitelji, životu, odgovornoj ljubavi, solidarnosti, društvenoj odgovornosti i pravednosti, “da” istini i poštovanju ljudi i onoga što im pripada. Vraćajući se na svoje misli koje je izrazio u prvim trenucima svojega papinstva, Papa je istaknuo da je prianjanje uz Božje zapovijedi sve drugo nego tamnica za ljudsko srce i volju. Ako tako činimo, primjećujemo da je kršćanstvo više i nešto drugačije od nekog moralnog sustava ili niza zahtjeva i zakona. Ono je dar prijateljstva koje traje u životu i u smrti: “Ne zovem vas više slugama, nego prijateljima”, kaže Gospodin svojima. U to se prijateljstvo mi pouzdajemo. Upravo stoga što je kršćanstvo dar prijateljstva, ono u sebi nosi i veliku moralnu snagu koja nam je, pred izazovima našega vremena, jako potrebna, poručio je Sveti Otac.
Prije završnoga čina na misi, Benedikt XVI. uputio je riječi ohrabrenja svima koji ovih dana trpe zbog poplava u Austriji. Zajamčio im je svoje molitve, te izrazio uvjerenje da će svi oni koji su u mogućnosti iskazati svoju solidarnost i pružiti pomoć. Papa se potom spomenuo i dvoje hodočasnika koji su preminuli danas, na hodočašću, te kazao kako možemo biti sigurni da ih je Majka Božja povela izravno pred lice Božje, budući da su došli k Njoj na hodočašće, kako bi susreli Isusa zajedno s Njom.
Na kraju slavlja održan je znakovit čin za mjesnu Crkvu: Papin mandat predstavnicima 3000 novoizabranih pastoralnih vijeća austrijske Crkve da žive prema Evanđelju i budu brižni i radosni svjedoci u svijetu. Sveti Otac istaknuo je i srednjoeuropsko obilježje štajerskoga svetišta, pozdravljajući hodočasnike na jezicima koji su uobičajeno nazočni na tom mjestu – na hrvatskome, mađarskome, slovenskome, češkome, slovačkome i poljskome jeziku.
Hrvatske hodočasnike Sveti Otac pozdravio je riječima:
“Od srca pozdravljam i vas dragi hrvatski hodočasnici! Neka vas prati moćni zagovor i pomoć Blažene Djevice Marije, da uvijek ostanete vjerni Kristu i njegovoj Crkvi! Hvaljen Isus i Marija!”
U Mariazellu Hrvati su aktivno sudjelovali u liturgiji. Samoj misi prethodio je molitveno-glazbeni program u kojem su sudjelovali i Hrvati predmoljenjem krunice te nastupom glazbene skupine iz Gradišća, a na gradišćanskom hrvatskom pročitano je i prvo čitanje.
Milodari i ostali novčani prilozi prikupljeni za liturgijskih slavlja u tijeku trodnevnoga Papina posjeta namijenjeni su projektima Austrijskoga Caritasa “Majka i dijete u nevolji” i “Europski dječji vrtić u Sarajevu”.