Biskup Košić dugogodišnji je član, svojedobno i predstojnik, a sada zamjenik predstojnika Hrvatskoga mariološkoga instituta te dopisni član Papinske međunarodne mariološke akademije.

“Mogli bismo k tomu reći, povezano s ovim zdravstvenom krizom koja je zahvatila svijet, daje upravo Marija kroz našu povijesti bila, a to i danas nama ostaje, zdravlje bolesnih; štoviše, nositeljica uskrsnuća kako nas koji vjerujemo tako i čitavoga svijeta koji tone u različite opasnosti i krize”, istaknuo je na početku razgovora biskup Košić.

“Marija je majka svetoga ufanja, nade naše. Tako je naš sveti blaženik Alojzije Stepinac govorio, konkretno u propovijedi na Mariji Bistrici 7. srpnja 1935. godine, da si je ‘naš narod kao mudri pomorac našao također jedno čvrsto tlo, gdje je bacio sidro svog ufanja i nade da ne potone u teškim časovima života, a to je Blažena Djevica Marija’. ‘Pomoć Majke Božje sidro je našeg ufanja.’ Sjetimo se također kako nas je posljednji put u Hrvatskoj sveti papa Ivan Pavao II. pozdravio riječima: ‘Vi ste narod nade!’ To se doista odnosi na nas koji smo u povijesti doživjeli kako nam je često nada tonula, ali kad smo se pouzdali u Mariju, sve je dobro završilo”, podsjetio je u nastavku razgovora biskup Košić.

U vremenima kada se ljudi nastoje usidriti u mjere, cjepiva, znanost, napredak, zapravo svojevrsnu inačicu novovjekovne kule babilonske, sisački je biskup naglasio potrebu za traganjem nade u spas odozgo, u Uznesenje, u najizvrsnije sfere ljudskoga, podsjetivši i na riječi proroka Izaije: “Ako se na me ne oslonite, opstati nećete!” (Iz 7, 9). Čitatelje je biskup Košić podsjetio i da pobožnost Majci Mariji, toliko svojstvena hrvatskome narodu, ne smije postati dio povijesti, nego se Majkom Marijom treba prožeti i sadašnjost i vedro gledati u budućnost, kakvi god izazovi ili ugroze bili na vidiku.