Poslanje je to koje sam radosno prihvatio, rekao je u razgovoru za Radio Vatikan novi predsjednik IOR-a, Ustanove za religijska djela, 51-godišnji Francuz Jean-Baptiste de Franssu, koji je naslijedio Nijemca Ernsta von Freyberga. De Franssu je oženjen, ima četvero djece, i veliko iskustvo u financijskim poslovima na međunarodnom području.
Povjerena mi je važna zadaća, ponajviše stoga što nastavljam posao koji je napravio Ernst von Freyberg, dosadašnji predsjednik. Ta zadaća zahtijeva i mnogo poniznosti, istaknuo je de Franssu, jer IOR ima važnu ulogu za brojne kongregacije i biskupije u svijetu, ali i u kontekstu cijele administrativne i financijske organizacije Svete Stolice. Taj posao vidim više kao poslanje i nadam se da ću biti u stanju zadovoljiti očekivanja koja su mi “stavljena na leđa” kada mi je povjerena ta odgovornost, rekao je novi predsjednik IOR-a.
Napomenuvši potom da je u velikoj prednosti u odnosu na svojega prethodnika, jer nailazi na već obavljeni dio posla, de Franssu je kazao da mu je mnogo pomoglo i to što je bio uključen u radove Povjerenstva za organizaciju gospodarsko-administrativne strukture Svete Stolice, od kolovoza prošle godine, a od svibnja ove godine i u rad Vijeća za gospodarstvo. To mi je pomoglo bolje upoznati i shvatiti funkcioniranje administrativne i financijske organizacije Svete Stolice, ali i vrlo važan smjer koji Sveti Otac želi dati cijeloj organizaciji, primijetio je de Franssu.
Pomoć siromašnima i širenje vjere u svijetu, te transparentnost ciljevi su koje je potom istaknuo novi predsjednik IOR-a, napominjući da je to mogao uočiti iz Papinih poruka. Glavno poslanje koje Papa ima u mislima, kada govori o IOR-u, jest kako Crkva, kako Sveta Stolica može i dalje pomagati, i to sve više, siromašnima, i u širenju vjere. A drugo je – i to je upravo obilježje Svetoga Oca – veća transparentnost. Većom je transparentnošću već započeo papa Benedikt XVI.; on je, naime, imenovao Ernsta von Freyberga.
IOR ni u kojemu slučaju ne treba biti drukčiji od svih većih bankarskih ustanova, ali s vrlo važnim žarištem na klijentima; važno je odgovoriti na potrebe kongregacija i biskupija, primijetio je de Franssu te dodao da je to čimbenik koji će vjerojatno obilježiti, i više nego prije, drugi dio reorganizacije IOR-a.
Na novinarovo pitanje treba li se IOR prilagoditi svjetskom gospodarskom i financijskom sustavu, de Franssu je rekao da IOR ima poštovati skup međunarodnih pravila, kao bilo koja banka ili financijska ustanova. Ali, podsjećam da IOR po statutu nije banka. Stoga je normalno da sve druge financijske ustanove u svijetu moraju poštovati ta pravila. To je dio globalizacije gospodarstva, a ako Sveta Stolica želi imati odnose s drugim državama, imamo poštovati te odredbe i nova pravila. Sveta Stolica se stoga za to odavno zauzela, i rad Ernsta von Freyberga, što se tiče IOR-a, bio je usmjeren u tom smjeru.
Govoreći o ulozi IOR-a, njegov je novi predsjednik istaknuo da ta ustanova treba biti u službi ustanova Svete Stolice koje moraju komunicirati, obavljati transakcije s vanjskim svijetom. Potrebna nam je ustanova poput banke koja će nam u tomu pomoći. Pomislimo na Vatikanske muzeje koje godišnje posjete milijuni ljudi; imaju troškove i komuniciraju s vanjskim svijetom; ili pak knjižara, rekao je te dodao – Nužno je da novac kruži, te nam stoga treba banka. A za Svetu Stolicu važno je da ta struktura – koja, ponavljam, nije banka nego financijska ustanova koja ima tu ulogu – bude pod nadzorom Svete Stolice, kako bi znala točno što se sve događa.
Prva je zadaća, dakle, biti u službi Svete Stolice i njezinim ustanovama. A drugo, dodao je de Franssu, normalno je također da dikasteriji, kongregacije i biskupije – s kojima dijelimo našu katoličku vjeru – budu povezani s nekom strukturom Svete Stolice, a ne s drugim komercijalnim bankama, s kojima ne dijelimo sve vrijednosti koje su naše. Uvijek se govori o stvarima koje nisu učinjene, a nikada se ne govori o stvarima koje su dobro učinjene. A u IOR-u je mnogo takvih. Ali, nažalost, zbog nekih stvari koje u prošlosti nisu napravljene kako je trebalo, katkada se ima osjećaj da ta ustanova nije u stanju obavljati svoju službu. Ali to nije istina, istaknuo je de Franssu.
Na novinarovu primjedbu da se govorilo čak o zatvaranju IOR-a, de Franssu je kazao da je bilo važno razmotriti i tu mogućnost, “jer smo jedino tako shvatili da je ta ustanova potrebna”. A na pitanje na kakvu je stvarnost naišao u Vatikanu što se tiče gospodarskih i financijskih struktura, de Franssu je istaknuo vrlo jednostavnu stvarnost, koja se možda nije uvijek, pogotovo u posljednjih 15 ili 20 godina, razvijala jednakom brzinom kao financijski svijet u kojemu živimo. Riječ je o stvarnosti koja – možda zbog nedovoljnoga broja stručnjaka na tom području koje je tako postajalo sve slojevitije, i zbog slojevitosti tržišta i zbog pravne sredine – nije pomogla Svetoj Stolici.
To je jasno kada su ljudi iz Crkve – svećenici, biskupi i kardinali – na čelu financijske ustanove koja nije njihova glavna aktivnost, i za koju nisu prošli odgovarajuću formaciju, primijetio je te dodao – Stoga je važno – a upravo to namjerava napraviti Sveti Otac – sve više uključivati stručnjake sa svih područja administrativnoga i financijskoga života. Danas govorimo o IOR-u, ali pogledajmo što se sve događa na brojnim drugim područjima zahvaljujući tom jedinstvu namjera i nastojanja među članovima klera i zauzetih katoličkih stručnjaka. Sve je to u svrhu pomoći Crkvi, kako bi ojačalo njezino djelovanje, i djelovanje Svetoga Oca, zaključio je de Franssu. (ika-rv/sp)