Istina je prava novost.

Reakcije na Papino pismo biskupima

Uobičajenom oštroumnošću i poniznošću Benedikt XVI. priznaje granice i pogreške koje su se negativno odrazile na događaj, a zato ne okrivljuje druge nego je solidaran sa svojim suradnicima, ističe Lombardi

Rim, (IKA) – Ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice i glavni ravnatelj Radio Vatikana o. Federico Lombardi u razgovoru za Radio Vatikan komentirao je pismo pape Benedikta XVI. biskupima Katoličke Crkve kojim pojašnjava razloge povlačenja izopćenja četvorice biskupa Bratstva sv. Pija X.
Benedikt XVI. nikada se dosad nije očitovao tako izrazito i osobno o nekoj raspravi. Nesumnjivo je da je Pismo od prve do posljednje riječi njegovo. Papa se smatrao dužnim intervenirati da bi pridonio miru u Crkvi, koji je vidno poljuljan. Uobičajenom oštroumnošću i poniznošću priznaje granice i pogreške koje su se negativno odrazile na događaj, a zato ne okrivljuje druge nego je solidaran sa svojim suradnicima, kazao je Lombardi.
Papa govori o manjkavoj informiranosti glede “slučaja Williamson” i nedovoljnoj jasnoći u predstavljanju dokumenta i njegova značenja. Ali, u tome nije najznačajniji vidik njegova promišljanja. Čak i “slučaj Williamson”, pogrešno shvaćen kao poricanje hoda pomirbe između kršćana i Židova, čini se, nasreću, riješen, omogućuje Papi da ponosno podsjeti kako su prihvaćanje i promicanje svih koraka učinjenih za pomirbu, počevši od II. vatikanskoga sabora, “od početka bili cilj njegova osobnog teološkoga rada”, te da zahvali “hebrejskim prijateljima” za njihov doprinos brzom uspostavljanju ozračja povjerenja. No, Papu su posebno rastužili napadi katolika, rekao je Lombardi.
Bit pisma odnosi se na Papinu odluku – upravo u svjetlu naravi prvenstveno doktrinarnog pojašnjenja koje mora uslijediti – povezati povjerenstvo “Ecclesia Dei”, nadležno za odnose s tradicionalističkim zajednicama, sa Zborom za nauk vjere, radi boljega jamstva kolegijalnosti postupaka i odluka. S tom radnom novošću u organizaciji Kurije Papa odgovara na najveći dio zamjerki od strane zainteresiranih biskupa na izradbu nedavnoga dokumenta. Unatoč tome ostaje upit koji su brojni postavili u svjetlu nedavnih napetosti: Je li doista bio potreban dekret o povlačenju izopćenja? Zar u Crkvi nije bilo žurnijih i važnijih pitanja? Odgovoru na ta pitanja posvećeno je više od polovice pisma jer se odnosi na njegovu odgovornost pastira opće Crkve, stoga Benedikt XVI. smatra da mora odlučno pojasniti biskupima, suodgovornima za dobro Crkve, s kojim prioritetima i kakvim duhom obavlja svoju službu, rekao je Lombardi, dodajući kako paradoksalna činjenica da je od geste milosrđa i pomirenja nastala situacija oštrih napetosti zaista potiče na otkrivanje kakva su se duhovna stanja očitovala i bila na djelu u tome događanju.
Bez obzira na greške ili nezgode, koje treba iskreno priznati i po mogućnosti otkloniti, bez obzira na ljudsku mudrost pozornu kako bi izbjegla ne doticati kritičke točke, Papa nas odlučno i hrabro upućuje na evanđelje, posljednje i temeljno mjerilo ne samo kršćanskoga i crkvena života, nego i njegova upravljanja Crkvom, istaknuo je Lombardi.

U reakcijama biskupa na pismo, koje mnogi smatraju dosad nezapamćenim događajem, uočava se neizmjerna zahvalnost Papi. Svi ističu novi stil, ponizan i odvažan, istodobno slobodan i bratski. Nadbiskupu Robertu Zollitschu, predsjedniku Njemačke biskupske konferencije, posebno se svidjela činjenica da Papa želi razgovarati s biskupima i biskupskome kolegiju pojasniti razloge koji su ga naveli na povlačenje izopćenja, te kako je on doživio cijelu situaciju, kao i činjenica da je Papa sve očitovao na osoban način.
Pariški nadbiskup kardinal Andre Vingt-Trois istaknuo je kako ovaj izravni odnos između Pape i mjesnih Crkvi oblikuje životno tkivo Crkve, dodavši: “Razmjene su bit našega odnosa”. Zahvalnost za jasno Papino pismo izrazili su i austrijski i talijanski biskupi. Švicarski biskupi prihvatili su Papino pismo s velikim ganućem radi poniznosti i bratstva koje Sveti Otac iskazuje. Pismo se odlikuje stilom ljubaznosti i želja je da taj stil uđe u redovnu upravu Crkve, kazao je biskup Pier Giacoma Grampa.

Poglavar Bratstva svetoga Pija X. biskup Bernard Fellay također je zahvalio Papi na pismu i zajamčio da nije nakana sljedbenika Lefebvrea zaustaviti crkvenu tradiciju na godini 1962., odnosno prije II. vatikanskoga sabora.

Svjetski židovski kongres izrazio je 12. ožujka veliko poštovanje prema Benediktu XVI. zbog pisma biskupima. Papa je upotrijebio jasne i nedvojbene riječi o nijekanju holokausta biskupa Williamsona, izjavio je predsjednik Ronald S. Lauder. Pohvalio je uviđanje pogrešaka u postupcima Vatikana i Papinu otvorenost i volju za izravno suočavanje s teškim pitanjima. Takvo ponašanje pomaže u međureligijskome dijalogu, istaknuo je Lauder. Svjetski židovski kongres predstavlja židovske zajednice nazočne u 92 zemlje.