REAKCIJE NA PORUKU HRVATSKIH BISKUPA O AKTUALNOJ SOCIJALNOJ SITUACIJI U HRVATSKOJ

Poruka javnosti hrvatskih biskupa o aktualnoj socijalnoj situaciji u Hrvatskoj, koja je predstavljena u petak 9. studenoga, odmah je izazvala veliko zanimanje kako cjelokupne javnosti tako i društvenih, političkih i državnih krugova.
Poruka u kojoj su biskupi upozorili na “tešku socijalnu situaciju koja pogađa mnoge sugrađane”, pobudila je posebno oštre reakcije dijela političkih stranaka i državnih vlasti. Odmah je reagirala Vlada priopćenjem koje je u subotu 10. studenoga potpisala njena glasnogovornica. U Vladinu priopćenju se stavovi biskupa ocjenjuju žestokima, površnima i neobjektivnima, bliskim “nekim oporbenim strankama i radikalnim političkim skupinama”, a Biskupska konferencija se poziva na dijalog kako o dijelu državnoga proračuna koji se odnosi na socijalne izdatke tako i o pitanjima borbe protiv korupcije i kriminala. Govoreći o Poruci biskupa u “Novome listu” od 11. studenoga dr. Emanuel Hoško smatra da je ona podrška nastojanjima oko iskoraka iz socijalne krize te je “izraz povjerenja u one koji tu odgovornost danas imaju”. Ona nije negacija učinjenog, tvrdi dr. Hoško, i nije poziv da promašeno ili neučinjeno umjesto ove vlasti učini neka druga. Na istome mjestu fra Bono Zvonimir Šagi kaže kako bi bilo bolje da se analizirao desetogodišnji postupak pretvorbe i privatizacije u čemu leži problem i sadašnje socijalne krize, a prejeftino je pripisivanje krize samo prijašnjem komunističkom sustavu. Komentirajući odgovor Vlade don Živko Kustić u istome listu od 12. studenoga konstatira da se biskupi nisu obratili Vladi, nego javnosti te da je odgovor Vlade prebrz i nedomišljen, a ne sviđa mu se niti ocjena Vlade da se biskupi svrstavaju u oporbene stranačke redove.
U svojim reakcijama na poruku biskupa i Vladino reagiranje za “Vjesnik” od 12. studenoga čelnici parlamentarnih stranaka uglavnom su pozvali na dijalog. Tako potpredsjednik Sabora i član Glavnog odbora SDP-a dr. Zlatko Tomac “apelira na dijalog, a ne na slanje poruka preko medija”. Potpredsjednica HSLS-a Đurđa Adlešić pritom ocjenjuje kako je “i s jedne i s druge strane bilo nepotrebne žestine”. Predsjednik LS-a Zlatko Kramarić ne vidi ništa sporno u tome što je Crkva reagira na stanje u zemlji te polemiku Vlade i Kaptola ocjenjuje “neproduktivnom”. Glasnogovornik HNS-a Boris Blažeković nije želio komentirati ni poruku biskupa ni Vladino priopćenje, no kazao je kako nije siguran “da je funkcija HBK da kritizira Vladu”. Predsjednica HNS-a Vesna Pusić izjavila je pak u unutarnjo-političkoj emisiji HTV-a “Nedjeljom u dva” u 11. studenoga kako “Vlada samo radi svoj posao”. Potpredsjednik HDZ-a Vladimir Šeks smatra da kritička poruka biskupa ima čvrsto utemeljenje u stvarnosti “ma koliko se Vlada ljutila na to”, te kako ona oslikava bitne promašaje Vladine politike, osobito one u socijalnoj sferi. Čelnik DC-a dr. Mate Granić u potpunosti podržava poruku biskupa te također smatra kako ona odražava realno stanje u Hrvatskoj. Dodatnu buru glede Vladina priopćenja izazvala je izjava predsjednika Hrvatskog sabora Zlatka Tomčića koji je “vidljivo ljutitim tonom” (Večernji list od 12. studenoga) izjavio kako njegova stranka (HSS) ne stoji “iza reakcije Vlade na kritike hrvatskih biskupa zato što to nije odluka Vlade”. Tomčić je također izjavio kako je “onaj u Vladi tko je pisao najnovije priopćenje reagirao nepotrebno i nervozno” te kako je “riječ o i te kako ozbiljnoj stvari u kojoj se koalicijski partneri nisu smjeli zaobići”.
“Mislim da nije sretna izjava Biskupske konferencije (o socijalnom stanju u državi), a slažem se i da naš izazvan odgovor nije doprinio tom dijalogu”, rekao je premijer Ivica Račan u emisiji Hrvatskoga radija “Kako vlada Vlada” u ponedjeljak 12. studenoga, a prenosi Hina. Račan je ujedno izrazio spremnost “za nastavak dijaloga”. On je, kako prenosi Hina u utorak 13. studenoga, izrazio “žaljenje zbog pisane prepiske između Vlade i hrvatskih biskupa, poručujući kako je Vlada bila prije i nakon poruke biskupa spremna na dijalog sa Crkvom, na raspravu o svim otvorenim pitanjima”.
Predsjednik Republike Stjepan Mesić na studentskoj tribini u Zagrebu, kako prenosi “Vjesnik” od 13. studenoga, izjavio je da je “između biskupa i Vlade došlo do nesporazuma”. “Problemi o kojima su govorili biskupi, nisu nastali sada, oni se kumuliraju godina. Nema opravdanja i istine da Vladi ide sporo. No, ne treba zato ići u rasprave o biskupskim porukama”, rekao je Mesić dodavši kako “valja prikupiti činjenice i tražiti rješenja koja će zemlju izvući iz recesije”. Dražen Budiša je za Radio 101, kako prenosi “Glas Istre od 13. studenoga, izjavio: “Možda bi se moglo reći da neki podaci ili ocjene koje su iznesene u Poruci biskupa nisu dovoljno potkrijepljene, međutim, reakcija Vlade na te ocjene posve je promašena i to zbog rečenice da zabrinjava sukladnost ocjena biskupa sa stavovima oporbenih stranaka. Takvu ocjenu Vlada sebi ne može priuštiti”, rekao je bivši predsjednik HSLS-a. Aktualni čelnik te stranke Jozo Radoš ustvrdio je, pak, kako je “Crkva definitivno stupila na hrvatsku političku scenu”, te joj predbacio što ovako nije reagirala kad je na vlasti bio HDZ.
Svi mediji su prenijeli izjavu ministra socijalne skrbi Davorka Vidovića na tiskovnoj konferenciji u Zagrebu u ponedjeljak 12. studenoga, koji je stavove Crkve ocijenio neutemeljenima. On bi “bio zadovoljniji da se poslanica Biskupske konferencije temeljila na činjenicama i podacima umjesto na opisu stanja”. Tvrdi kako je sa strane njegovog ministarstva više puta upućivan poziv Crkvi na dijalog o socijalnoj politici, ali da nikad nije bilo pozitivnog odgovora na te prijedloge. Dodao je kako se Crkva, ako želi, može odreći svojih 160 milijuna kuna iz proračuna i usmjeriti ih za određena socijalna davanja, a zamjerio je Crkvi što traži povrat nekih objekata u Sisku, Koprivnici i Svetom Filipu i Jakovu “u kojima se nalaze domovi za nezbrinutu djecu”. Na ovaj posljednji dio ministrovih objekcija stigli su demantiji iz Nadbiskupskog duhovnog stola u Zagrebu i iz Biskupskog ordinarijata u Varaždinu, u kojima se tvrdi da su spomenuti domovi u postupku vraćanja redovničkim zajednicama, njihovo se rješenje odugovlači, a sestre imaju namjeru prihvatiti i djecu i osoblje tih domova, odnosno čeka se da se za njih pobrinu nadležne ustanove.
Hrvatski episkopat nije službeno reagirao na Vladino priopćenje. Glasnogovornik HBK mons. Vjekoslav Huzjak, kako prenosi “Novi list” od 13. studenoga, rekao je da HBK prati “reakcije koje su uslijedile, no kako nikakvih službenih reakcija HBK nije dobio”. On je ostao suzdržan, “sve dok ne dobije službeni stav” Vlade. Pripomenuo je kako reakciju glasnogovornice Vlade “čak nismo dobili direktno”. Glasnogovornik zagrebačkog nadbiskupa vlč. Nedjeljko Pintarić, kako prenosi isti dnevnik, “primjećuje da, kao i sve u nas, tako i ova Poruka hrvatskih biskupa doživljava politizaciju, iako sama nije politički intonirana”. “Poruka se instrumentalizira, ne da bi se vidjela njezina nakana i cilj, već zato da se ovakav govor Crkve obilježi nekim paušalnim, nedorečenim političkim govorom”, rekao je Pintarić, dodajući da taj dokument nije nikakva iznimka, već da je u kontinuitetu svega onoga što je prije rađeno i za što se Crkva zauzima. Komentirajući izjavu ministra Vidovića za “Vijesti dana” CCN-a glavni urednik Glasa Koncila preč. Ivan Miklenić 12. studenoga je rekao kako bi mu “bilo draže da je ministar Vidović izrazio zabrinutost zbog lošeg socijalnog stanja, a ne zbog dobronamjerne izjave hrvatskog episkopata”. Ocijenivši tu reakciju kao izraz “panike” u Vladi, on je ponovio da “su biskupi htjeli ukazati kako demokratske promjene u Hrvatskoj nisu ispunile svoja očekivanja”, prenijela je Hina. On je svoje stavove ponovio i u središnjem dnevniku HTV-a dan kasnije.
Na poruku biskupa oglasile su se i druge političke stranke te Islamska zajednica koja dijeli zabrinutost Crkve za teško socijalno stanje. Predsjednik Mešihata Islamske zajednice muftija Ševko Omerbašić, prenoseći zaključke Opće izvještajne skupštine IZ-a, rekao je kako “veliki pad društvenoga standarda i povećanje nezaposlenosti na svim društvenim razinama uvjetuje da i Islamska zajednica trpi u materijalnom pogledu, ali i u duhovnom smislu odgovarajuće posljedice”. Predsjednik HKDU-a Anto Kovačević, kako prenosi isti “Novi list”, potpuno podupire ocjene sadržane u biskupskoj poruci te osuđuje Vladino priopćenje. Hrvatski Demokršćani u svom priopćenju “ističu da Crkva ne izlazi iz okvira svojega poslanja ako digne glas protiv negativnih pojava u hrvatskom društvu i državi”, dok predsjednica HNS-a dr. Vesna Pusić smatra Crkvu važnom civilnom ustanovom u društvu i zamjera Vladi što se, bez konzultacije s koalicijskim partnerima, na Vladi nije prodiskutirala tako važna tematika.
“Novi list” u srijedu 14. studenoga prenosi izjave nadbiskupa Bozanića novinarima u Ljubljani, gdje je nazočan na dvodnevnom zasjedanju BK Slovenije. Nadbiskup Bozanić istaknuo je kako ne vidi “nikakav spor između HBK i hrvatske Vlade”. Dodao je kako su hrvatski biskupi u svojoj najnovijoj poruci istaknuli “potrebu dijaloga odgovornih sa svim društvenim sektorima i skupinama i da kadgod se neke stvari odlučuju, a imaju šire razmjere, osobito ako se ide u neke značajne reforme, da je potreban dublji dijalog, da se ljudi međusobno bolje informiraju i da se može tako doći do boljih rješenja”.
Osvrćući se na Vladinu reakciju na poruku, nadbiskup Bozanić je rekao kako je ona bilo “možda prebrza, možda su dosta površno čitali poruku”, a on bi “želio da se još bolje vrate poruci u cjelini”. Ponovio je da je ta poruka “poticaj za otvaranje jednog novog dijaloga o konkretnim pitanjima”.
Svi dnevnici u zemlji istoga dana donose i izvješće s tiskovne konferencije predsjednika HDZ-a Ive Sanadera održane dan ranije u Zagrebu. Predsjednik HDZ-a je posebno nezadovoljstvo iskazao reakcijom ministra Vidovića na poruku hrvatskih biskupa, rekavši kako ministrov istup “podsjeća na olovne godine komunizma, kada se napadalo Crkvu”. Sanader je kao osobito politikantske ocijenio Vidovićeve primjedbe da Crkva želi izbaciti djecu na ulicu, što sigurno nije točno, kao i poziv da se odrekne dijela svoga proračuna za rodilje. Istog dana konferenciju za tisak održala je i dopredsjednica DC-a Vesna Škare-Ožbolt. Ona je Vladin odgovor na poruku biskupa, kako prenosi “Novi list”, ocijenila “skandaloznim i šokantnim”, rekavši također kako “po svom optuživačkom stilu vraća nas u mračna komunistička vremena”. Za razliku od ondašnjeg “grijeha struktura”, ova vlast je, smatra dopredsjednica DC-a, počinila “grijeh propusta”, ne pridajući dovoljnu pažnju najugroženijim socijalnim skupinama. Ona je predložila Vladi da se zbog tog priopćenja ispriča javnosti te ukoliko se to ne ostvari “nećemo se moći oteti dojmu da se stvara atmosfera u kojoj Crkva ponovno postaje neprijatelj države”. Po povratku iz Grčke predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić, prenosi isti dnevnik, potvrdio je kako stoji iza svega što je rekao, ponovivši kako je “Vladin potez neprimjeren” te da se tako “krupni potezi ne mogu donositi bez koalicijskih partnera”. “Ako se ta praksa nastavi, koaliciji se pišu crni dani”, rekao je Tomčić. U poslovnom prilogu za gospodarstvo i financije “Novi list” donosi članak “Vladu ruše i oporba, biskupi i koalicijsko rasulo”. U članku se kaže kako su protiv Prijedloga državnog proračuna za iduću godinu, među ostalim, “i svi hrvatski biskupi, koji (u prijevodu) od Vlade traže da s više proračunskih novaca financira sve vrste socijalnih programa i da Katoličkoj crkvi što prije vrati što više, prije više od pola stoljeća, oduzete joj imovine”.
Pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka dr. Stjepan Baloban izrazio je u razgovoru za “Slobodnu Dalmaciju” od 14. studenoga čuđenje zbog oštre reakcije Vlade na poruku biskupa, budući da “prvi komentari u medijima pokazuju da je poruka biskupa dobro prihvaćena u hrvatskoj javnosti”. Ona, doda je Baloban, “nije politička poruka i ne smije se shvatiti kao lekcija ovoj ili onoj političkoj opciji”. Poruka također, poziva na transparentnost u donošenju važnih odluka, kaže Baloban, a to je bitni uvjet razvoja demokracije. U razgovoru za isti list istaknuo je važnost dijaloga u hrvatskome društvu o kojem progovara i biskupska poruka. Dr. Baloban ne vidi razloga za pogoršavanje odnosa između službene vlasti i Crkve u Hrvatskoj. Naprotiv, rekao je, potrebno je razbijati “naslijeđeni mentalitet” u kojemu si ili “na mojoj” ili na suprotnoj strani.
“Večernji list” istoga dona donosi razgovor s dr. Ivicom Maštrukom, savjetnikom predsjednika Republike, koji biskupsku poruku ocjenjuje “rutinskim dokumentom Crkve koji se ponavlja prigodom okruglih obljetnica Prve enciklike Rerum novarum”, čime Crkva opće socijalne teme prilagođuje hrvatskim uvjetima, upravo onima koje je dijagnosticirala i sama Vlada: neredovitim plaćama, teškim uvjetima socijalnog i materijalnog življenja, problemima tranzicije te mirovinske, socijalne i zdravstvene reforme. “Biskupska konferencija nije otkrila ništa novo u svojoj izjavi”, kaže dr. Maštruko. Neki komentatori, poput tjednika “Nacional”, smatraju da su “biskupi iskoristili poruku o socijalnim prilikama za bezobziran napad na Vladu”, a komentar novoga broja Glasa Koncila tvrdi da je uslijedila “nervozna i panična” reakcija Vlade na poruku hrvatskih biskupa. Komentator iznosi dojam da “Vlada ne živi u aktualnom hrvatskom društvu, ne proživljava ono što proživljava većina hrvatskih građana, nego živi u nekom svom umjetnom svijetu”. Prema uvodničaru za Hrvatsku i njezine građane bilo bi “katastrofalno ako bi Vlada polazila od nerealne slike gospodarskog i socijalnog stanja u zemlji te bi na temelju nerealne slike prilika i uvjeta u kojima živi sve širi krug hrvatskih građana donosila svoje odluke”. (ika-sa/tš)