Moskva, (IKA) – Kardinal Kasper održao je 18. veljače u Moskvi predavanje “Pravoslavlje i Katolička crkva”, u nazočnosti više od stotinu osoba, a osim katoličkih biskupa nazočan je bio i djelatnik Moskovske patrijarhije otac Igor Vizhanov koji je kardinalov govor ocijenio uravnoteženim. Osvrnuvši se na problem prozelitizma, zaželio je da “dobre riječi” kardinala Kaspera budu popraćene konkretnim djelima. Kardinal Kasper će tijekom boravka u Moskvi razgovarati s biskupom Kirilom, metropolitom Smolenska i Kaliningrada, predsjednikom Odbora za vanjske crkvene poslove Moskovske patrijarhije. “Bit će to neslužbeni radni susret”, precizirao je o. Vizhanov, koji nije niti potvrdio niti isključio mogućnost susreta kardinala s ruskim patrijarhom Aleksijem II, koji je sada, kako se kaže, bolestan i nalazi se izvan ruskoga glavnog grada. Valja pripomenuti kako je prošlih dana Moskovska partijarhija uputila oštre kritike Svetoj Stolici glede moguće uspostave Patrijarhata za grko-katoličku zajednicu u zapadnoj Ukrajini, što su također osudile sve Pravoslavne crkve, a među njime je odlučno protivljenje izrazio i carigradski ekumenski patrijarh Bartholomaios I. Predviđa se, dakle, kako bi ova nova delikatna i složena tema mogla središnjica razgovora koje će kardinal Kasper voditi u Moskvi.
Otac Alexandre Marie Pietrzyk, član ekumenskog povjerenstva Katoličke crkve u Rusiji, izjavio je, pak, kako se nada da će kardinalov posjet zbližiti u prijateljstvu katolike i pravoslavne i bar pomoći u razjašnjavanju problema koji te međusobne odnose otežavaju.
O. Pietrzyk je istaknuo kako kardinalov boravak u Moskvi ima neočekivano snažan odjek u medijima, a govoreći o njegovom obraćanju katoličkom kleru kazao je kako kardinal “zahtijeva preispitivanje savjesti, kao što je to tražio papa Ivan Pavao II. u tijeku jubilarne godine”. “Preispitivanje savjesti kako bi zatražili oprost, upravo onako kako se izriče u Očenašu. Vjerujem da svećenici ovdje djeluju potaknuti dobrim namjerama. Sada nam je, međutim, potrebna odgovarajuća ekumenska pripremljenost, kulturološki i teološki otvorenija”, zaključio je o. Pietrzyk.