Vatikan, 28. 12. 2001. (IKA) – U pozadini proslave Svjetskog dana mira ove se godine odrazuju dramatična zbivanja do kojih je došlo nakon 11. rujna. Sjenu atentata na Sjedinjene Američke Države, međunarodnu ofenzivu protiv terorizma kao i novi poredak u Afganistanu te krvave sukobe na Bliskom istoku naziremo već u prvim recima Papine poruke. To su uostalom i ključne misli, koje je papa Ivan Pavao II. uputio i pripadnicima drugih vjera, predlažući im susret u Asizu 24.siječnja iduće godine. Papa se nada da će se i tom prigodom podići k nebu zajednička molitva za mir.
Sveti Otac namjerava u tijeku 2002. godine “urediti” ono što je nasilje u tijeku ove godine poremetilo na grubi način, ističe danas komentar Radio Vatikana. Papa je u svojoj poruci naznačio i put, kojim treba zakoračiti: “Nema mira bez pravde, nema pravde bez oproštenja”. Treba početi prije svega liječiti ranu, koju je otvorio terorizam. Nijedna religija ne može pružiti podršku terorizmu. Predstavljajući Papinu poruku za Svjetski dan mira, kardinal Nguyen Van Thuan istaknuo je kako postojeće nepravde u svijetu ne mogu opravdati terorističke pothvate. Fundamentalistički fanatizam se radikalno protivi vjeri u Boga. Nijedan vjerski poglavar ne može opravdati terorizam, a još ga manje može zagovarati.
S tim se stajalištem slažu mnogi muslimani. Alžirski redatelj Rachid Benhadj smatra da nijedna religija ne može podupirati nasilje. To izričito zabranjuje i Kuran. Zbog toga se veći dio muslimana slaže s Papom. I u islamu oproštenje je bitna stvar, Ako ne oprostiš, onda ulaziš u osvetu. Iz toga nastoje lanac, koji ne prestaje nikada. Zbog toga se moramo vratiti dubokim vjerskim osjećajima opraštanja, ističe redatelj Benhadj
U svojoj se poruci prigodom Svjetskog dana mira Papa izričito osvrće i na 50-godišnji izraelsko-palestinski sukob. Postoji pravo obrane od terorizma, ali postoje i druga prava, koja se ne poštuju u Svetoj zemlji i o tome treba voditi računa. Mira ne će biti dok ne prevlada volja za pravdom i pomirenjem. S tim se Papinim stavovima slaže i predsjednik Saveza židovskih zajednica u Italiji, Amos Luzzatto. Papina ga poruka podsjeća na niz stajališta židovske tradicije, koja ističe kako se treba ponašati provodeći pravdu i milosrđe. Luzzatto smatra da je provođenje samo zakonske pravde monstruozni pothvat, jer postaje mehanički čin, koji zna biti i krut. Na primjedbu da se kršćani posvuda mole za mir na Bliskom istoku, dok se međutim ne dobiva dojam da to isto čine i židovi, Luzzato odgovara da se i židovi mole i sanjaju mir. U vrijeme, kada se činilo da će se mirovni proces rascvasti, židovi su po svuda bili sretni. Izgledalo je da su se ljudi ponovno rodili. Međutim to je prekratko trajalo.
Danas je stigla vijest da je u Jeruzalemu, nažalost premala, skupina Izraelaca i Palestinaca potpisala zajedničku izjavu za mir i uspostavila dijalog o nekim konkretnim zajedničkim pothvatima. S izraelske su strane dokument popisali laburistički parlamentarni zastupnik Meretz i pisac David Gosmann, a s palestinske predstavnik Organizacije za oslobođenje Palestine Sari Nusseibeh, koji je zadužen za pitanje Jeruzalema. Neki palestinski predstavnici nisu mogli doći na potpisivanje dokumenta, jer im izraelske vlasti nisu dopustile. Potpisivanju dokumenta prethodila je prosvjedna manifestacija protiv izraelske okupacije palestinskih područja. Prosvjednici su tražili i uspostavu dviju država s glavnim gradom Jeruzalemom. (i12667rv/sd)