Varaždin, 5. 3. 2001. (IKA) – Redoviti mjesečni susret svećenika Varaždinske biskupije održan je u ponedjeljak 5. ožujka u Biskupskom ordinarijatu u Varaždinu. Na susretu, kojem je bio nazočan i varaždinski biskup Marko Culej, predavanje “Ekleziološki naglasci Plana i programa župne kateheze u dokumentu Župna kateheza u obnovi župne zajednice” održao je pročelnik Hrvatskog instituta za liturgijski pastoral dr. fra Bernardin Škunca iz Zadra.
Izlaganje je dr. Škunca podijelio na dva dijela u kojima je govorio o eklezijalnom poimanju župe i eklezijalnosti u metodologiji župne kateheze. Govoreći o eklezijalnom poimanju župe, predavač je istaknuo kako treba promišljati o naglascima novog Plana i programa te valja započeti s uočavanjem važnosti što ima župa u tkivu sveopćega tijela Crkve. Pri tome je dodao kako je pitanje “eklezijalnog smještaja” župe očito od velike važnosti za župnu katehezu. Opći direktorij za katehezu s pravom ističe riječi Ivana Pavla II. da je “župa, bez sumnje, najznačajnije mjesto u kojemu se oblikuje i očituje kršćanska zajednica. Ona je pozvana biti bratska i ugodna obiteljska kuća, gdje kršćani postaju svjesni da su narod Božji… Ona je redovito područje rađanja i rasta u vjeri, zato i predstavlja vrlo prikladan zajednički prostor kako bi služenje Riječi ostvareno u njoj istodobno bilo pouka, odgoj i životno iskustvo”, jer župa je dakle redovito eklezijalno tlo za katehezu, jer Crkva preko strukture župe uvodi ljude u svoje tijelo, istaknuo je dr. Škunca. Također je istaknuo kako kateheza čini Crkvu i Crkva čini katehezu. Napomenuo je kako je Plan i program župne kateheze krenuo posve određenim sadržajima u izgradnji Crkve, te da se u tome dokumentu po prvi put u povijesti naše kateheze na bitan način uspostavlja nužnost na crti “kateheza Crkve – liturgija Crkve”. Liturgija je shvaćena ne samo kao neki “locus cateheticus”, nego kao poglavito bitno i nezaobilazno tlo kateheze, istaknuo je predavač. Posebno se osvrnuo na razne vjerničke krugove programa župne kateheze: pastoral, marijanska zajednica, obiteljska zajednica, karitativna zajednica, itd. Pri tome je istaknuo eklezijalnost u metodologiji župne kateheze uvođenjem kateheze u strukturiranje posebnih zajednica ili malih vjerničkih krugova. Novi plan i program župne kateheze u metodološkom smislu pruža našoj Crkvi značajnu novost. Ne zapostavljajući, naprotiv varolizirajući klasični oblik dobne kateheze, taj katehetski dokument prvi put u našoj katehetskoj praksi uvodi razrađenu novu strukturu katehetskog rada, a to su upravo spomenuti vjernički krugovi. Ti vjernički krugovi, ili posebne zajednice, postaju metodološko tlo, odnosno metodološko pravilo evangelizacije i kateheze, proučio je dr. Škunca.
Nakon izlaganja bila je diskusija u kojoj su svećenici iznosili i svoje nade i strahove glede novog Plana i programa, ali je predavač istaknuo da je bit i cilj župne kateheza potaknuti vjernike na slavljenje nedjeljne mise, koja je izvor vjere i kršćanskog života, odnosno da je župna kateheza hod prema nedjeljnoj misi.