Zagreb, (IKA) – U povodu XI. Svjetskog dana posvećenog života koji Crkva slavi na Svijećnicu, Hrvatska unija viših redovničkih poglavarica (HUVRP) i Hrvatska konferencija viših redovničkih poglavara (HKVRP) priredili su 1. veljače konferenciju za novinare na temu “Redovništvo u dijalogu s islamom”. Na početku je novinare, redovnice i redovnike pozdravila predsjednica HUVRP s. Marija-Ana Kustura, SMI. U uvodnoj riječi predsjednica je istaknula kako redovništvo veliki dar svog posvećenja oduvijek živi u dijalogu sa svim inim religijama, novijim religioznim pokretima, svim stvorenim u prirodi i samom prirodom. Osvrćući se na zajedničku prošlost, posebno noviju, ratnu i poslijeratnu, ustvrdila je da je redovništvo posvjedočilo evanđeoske vrednote muslimanima, pružajući im svestranu neophodnu pomoć. “Živeći svoju eklezijalnu dimenziju u srcu Crkve na tisuće primjera pokazali smo sposobnost praštanja i tijekom samog ratnog vihora, kao i poslije, pomažući siromašnima, napaćenima, ranjenima, invalidima”, rekla je.
O temi konferencije govorio je dr. o. Jure Zečević, OCD. Odmah na početku izlaganja istaknuo je da naš kršćanski Bog nije u sebe zatvoreni Bog, nego Bog dijaloga i odnosa. Narav kršćanstva je dijaloška i redovništvo je pozvano biti dijaloško. Suvremeni svijet postao je globalno selo. Posvećene osobe pozvane su iznaći način kako živjeti pluralnost i različitost u tom svijetu. O. Jure je istaknuo da redovnici u pitanjima dijaloga trebaju polaziti od dokumenata Crkve i dokumenata vlastitih redovničkih ustanova. Apostolska pobudnica “Vita consecrata” (br. 102) govori o dijalogu s drugim religijama, kako se u taj dijalog s drugima ulazi kvalitetnim duhovnim životom. Dokument ističe i to o čemu možemo dijalogizirati. A to je skrb za ljudski život, suosjećanje u fizičkim i duhovnim patnjama, zalaganje za pravdu i mir.
U drugom dijelu izlaganja predavač je kratko predstavio dijalog s drugim religijama u kontekstu duhovnosti Karmelskog reda. Mistično iskustvo je odredišna točka u dijalogu s islamom. S duhovnim čovjekom bilo koje religije lako je komunicirati, ali s isključivim čovjekom je teško, neovisno o tome kojoj religiji pripada. Istinski duhovni ljudi posreduju drugima vrednote svoje religije, grade mostove među religijama, međusobno se obogaćuju, oni su istinske slike Božje. Na kraju je o. Jure istaknuo što je neka religija bogatija duhovnim ljudima to su njezini učinci na svijet sve vidljiviji. Dr. fra Emanuel Hoško, OFM, nastavio je govor o temi s tvrdnjom da “mi kao kršćani trebamo biti prozirnost duhovnosti i da nije dovoljno čuvati bogatstvo naše kršćanske duhovnosti samo za sebe”. Govorio je o otvorenosti svetog Franje drugima i drukčijima. Franjevaštvo je donijelo svojevrsnu franjevačku paradigmu konkretnog odnosa s muslimanima na području Svete zemlje i BiH. Specifičnost te paradigme je u tome da se valja susresti s onima koji drukčije vjeruju, pri tome sami ostati kršćani, ali ne tražiti da oni postanu kršćani. A ako oni to zatraže promatrajući naš sveti život, onda trebamo ići dalje, naviještati evanđelje, ponuditi njima naše vrednote. Sveti Franjo je u svom vremenu išao korak ispred Crkve nazivajući muslimane braćom, ali nije kritizirao ni Crkvu ni muslimane. Uočio je da osnova svakog dijaloga je duhovnost a onda konkretni izvedbeni program. Svojim zalaganjem Franjo je ishodio važnu stvar da su franjevci prisutni u islamskom svijetu. Na kraju predavač je iznio kratki povijesni pregled suživota franjevaca i muslimana u Bosni i zaključio je da su franjevci bili tijekom povijesti temeljno jamstvo za život i preživljavanje katoličkog pučanstva u Bosni i Hercegovini. Mala Isusova sestra Blaženka u svom izlaganju na temu konferencije predstavila je duhovnost i otvorenost dijaloga u životu i služenju njezinog Bratstva malih Isusovih sestara. Bl. Charles de Fouchauld i mala sestra Magdalena su utemeljili zajednicu (1933., 1939.) s osnovnom karizmom – živjeti u suradnji s muslimanima. Svjesni odgovornosti tog suživota njihovi sljedbenici sada žive svoj posvećeni život po programu svjedočenja vjere, međusobnog poznavanja i suradnje u služenju. Njihovo poslanje je davati ljudima lice Evanđelja, lice Isusovo živeći blaženstva i biti model odnosa prenesen u druge sredine. S. Blaženka navela je konkretne primjere suživota s muslimanima u različitim dijelovima svijeta. Na kraju je podijelila iskustvo kako svaki dan ona i njezine sestre muslimansku braću i sestre nose u molitvi i na takav način susreću drugoga i drukčijeg u dubini svoje duše.
Na kraju konferencije dodijeljena je i III. novinarska nagrada “Posvećeni život” za najbolja novinarska dostignuća koja “na vjerodostojan način prikazuju život i djelovanje redovničkih osoba ili zajednica”. Nagradu je dobio Vlado Čutura, novinar Glasa Koncila, a posebno priznanje za ustrajno i kvalitetno praćenje redovničkih zbivanja dodijeljeno je Željki Zelić, suradnici IKA-e.
Raspisan je natječaj za IV. novinarsku nagradu “Posvećeni život” i svi radovi koji zadovoljavaju kriterije za dodjelu te redovničke nagrade trebaju do 10. siječnja 2008. biti dostavljeni u Tajništvo HUVRP-HKVRP.