Vatikan, 12. 1. 2002. (IKA) – “Novo ozračje u dijalogu između znanosti i vjere, razlog je za nadu za budućnost čovječanstva”, mišljenje je kardinala Paula Pouparda, predsjednika Papinskoga vijeća za kulturu, koje je izrekao na međunarodnom kongresu organiziranom na Papinskom lateranskom sveučilištu upravo na temu novoga ozračja u dijalogu između znanosti, filozofije i teologije.“Konkretni plod Jubileja” – nazvao je kardinal Poupard taj kongres koji je priredilo Lateransko sveučilište, zajedno s Interdisciplinarnim sveučilištem u Parizu i Centrom za teologiju i prirodne znanosti u Berkelyju u SAD-u. Kako bi prikazao proces “odleđivanja” između dva svijeta koja se prečesto suprotstavljaju, kardinal je Poupard, uz jedinstveni događaj u povijesti Crkve – Jubilej znanstvenika, upozorio na nove katedre i nove studijske programe na temu “znanosti i religije” koji se množe na mnogim sveučilištima. Osim toga, spomenuo je i članke vjerskoga sadržaja koji se pojavljuju u najvećim znanstvenim časopisima. U nastavku predavanja, kardinal je Poupard istaknuo da je jedina granica za znanost “ljudsko dostojanstvo”. A iznenađujući napredak znanosti, trebao bi uvijek pratiti i “sličan napredak moralnih vrijednosti”, bez kojega bi i sama znanost izgubila svoje dostojanstvo. U tom se kontekstu kardinal prisjetio neljudskog iskustva iz Auschwitza i nacističkoga razmišljanja, koje je prognanike držalo inferiornim bićima. Nedavni razvoj biogenetskih istraživanja i pokusi kloniranja ljudskih embrija koji se smatraju samo običnim predmetima, upozorio je kardinal, podjećaju nas kako je to iskušenje i danas neprestano prisutno. Pred tim iskušenjem valja reći: ono što svodi čovjeka na stvar, nikada neće moći biti priznato kao istinski napredak, istaknuo je kardina. Na kraju, kardinal je Poupard podsjetio znanstvenike da “vjera nije više neprijatelj kojega treba pobijediti, već mogući prijatelj kojega treba otkriti”. Iskustvo nas uči, rekao je kardinal na kraju, pozvavši se na riječi Svetoga Oca, da je znanost često doprinijela pročišćavanju religije od mnogih grešaka i praznovjerja. Religija, sa svoje strane, može pročistiti znanstveno istraživanje od idolopoklonstva materijalističkih i ograničavajućih ideologija, koje se na kraju okreću protiv ljudskoga dostojanstva. (j01193rv/sv)