Religije moraju strgnuti s terorizma vjersku masku

Milano, (IKA) – Na završetku trodnevnoga 18. međureligijskog skupa molitve za mir u organizaciji Zajednice sv. Egidija i Milanske nadbiskupije na temu “Religija i kultura – hrabrost novog humanizma” u Milanu kardinal Walter Kasper istaknuo je 7. rujna kako religije “trebaju s lica terorista strgnuti vjersku masku i pokazati ih svijetu onakvima kakvi u stvari jesu – nihilisti koji preziru sve vrednote i ideale čovječanstva”.
Predsjednik Papinskoga vijeća za jedinstvo kršćana podsjetio je vjernike na njihovu dužnost da se odupru teroru. Svršetak podijeljenosti svijeta na dva velika bloka, omogućio je pojavu terorizma, kazao je kardinal Kasper, pojasnivši kako su nakon raspada Sovjetskoga Saveza i izbijanja mnoštva novih ratnih sukoba, teroristi započeli rat, ne poštujući politička i pravna pravila, odnosno rat koji zahvaća svakodnevni život običnih ljudi i od kojega se nije moguće sakriti. Terorizam predstavlja nov izazov za čovječanstvo, upozorio je kardinal, poručivši kako religije ne smiju dopustiti da se terorizam njima koristi za postizanje svojih ciljeva, niti ih smije sumnjičiti za nesnošljivost. U svrhu obrane od terorizma, demokratske su države dužne svoju slobodu braniti vojnim i policijskim djelovanjem, ne zaboravljajući pritom temeljna ljudska prava. Religije se moraju probuditi, odlučno reći “ne” terorističkome nasilju i napadima koji imaju za cilj ubijanje osoba, istaknuo je kardinal Kasper te pozvao muslimanske vjernike da jasno i javno osude terorizam. Sukob civilizacija može se izbjeći samo putem jedinstvenoga dijaloga među različitim kulturama i religijama. To je ujedno jedini način da se na svijetu ponovno uspostavi mir, zaključio je svoje izlaganje predsjednik Papinskoga vijeća za jedinstvo kršćana. S njime su se također složili irački šiitski i sunitski vođe nazočni na skupu, koji su upozorili na veliku opasnost od vjerskoga fanatizma koji šteti svima – vjernicima i onima koji ne vjeruju.

Predstavnici svjetskih religija i kultura na trodnevnom su susretu razmatrali načine kako pobijediti terorizam, a u radu podijeljenom u 36 cjelina raspravljalo se i o migracijama kao pitanju novog humanizma, budućnosti Iraka, situaciji u Sjevernoj Irskoj i glasu vjernika, borbi protiv AIDS-a u Africi, izazovima u Latinskoj Americi, ulozi ujedinjenja kršćana za mir u svijetu, bioetici, ulozi vjernika i laika u dijalogu, slabosti demokracije, baštini mučenika, ukidanju smrtne kazne, globalizaciji i nejednakosti, islamu u Europi, religijama i ekologiji. Izlagali su između ostalih i tajnik Papinskog vijeća za selilaštvo nadbiskup Agostino Marchetto, dobitnik Nobelove nagrade za mir Mairead Maguire, predsjednik Čilea Javier Luis Egana Baraona, nekadašnji portugalski predsjednik Mario Soares, nekadašnji predsjednik Katalonije Jordi Pujol te potpredsjednik njemačkog parlamenta Antje Vollmer.
Milano je ponovno bio domaćin skupa nakon 13 godina, a dosadašnji su susreti održani u Rimu (1987, 1988, 1996), Varšavi (1989), Bariju (1990), Malti (1991), Bruxellesu (1992), Asizu (1994), Firenzi (1995), Padovi-Veneciji (1997), Bukureštu (1998), Genovi (1999), Lisabonu (2000), Barceloni (2001), Palermu (2002) i Aachenu (2003).