Kirche in Not objavila je 20. travnja u Rimu novi izvještaj o stanju vjerskih sloboda u svijetu koji pokazuje da se od 196 analiziranih zemalja u 62 teško krše vjerske slobode. U većini njih stanje se u praćenom razdoblju, od kolovoza 2018. do studenoga 2020., pogoršalo. U 30 zemalja ljude se ubijalo iz vjerskih razloga; u svakoj petoj zemlji osobe koje su napustile religijsku zajednicu doživjele su znatne pravne i društvene posljedice. Među onima koji najviše krše vjerske slobode su neke od najmnogoljudnijih zemalja svijeta – Kina, Indija, Pakistan, Bangladeš i Nigerija.

Predsjednik Kirche in Not Thomas Heine-Geldern smatra da je međunarodna zajednica dosad „premalo i prekasno“ reagirala na nasilje iz religijskih razloga, premda je riječ o rastućem globalnom fenomenu, a aktualne brojke jako su zabrinjavajuće. Statistika pokazuje da milijuni ljudi diljem svijeta nezamislivo trpe zbog svoje vjere, “a Kirche in Not i dalje će nastojati da se njihov glas čuje”.

Izvještaj također pokazuje da su se transnacionalne džihadističke mreže u međuvremenu proširile od sjeverne Afrike preko ekvatora na jug i na istok preko Indijskog oceana sve do Filipina, radikalizirajući domaće milicije. Globalno rastući „cyber-kalifat” postao je efikasan instrument internetske regrutacije atentatora na zapadu. Vjerske manjine optužuje se za pandemiju koronavirusa, što dovodi do jačanja već postojećih predrasuda, kao što je slučaj u Turskoj i Nigeru.

U nekim azijskim zemljama s hinduističkom i budističkom većinom etablirao se religijski nacionalizam koji pripadnike vjerskih manjina svodi na građane „drugoga reda“. U sve više zemalja seksualno nasilje nad ženskim pripanicama vjerskih manjina koristi se kao oružje. Represivne tehnologije praćenja sve češće za cilj imaju vjerske manjine, kao što je to slučaj u Kini, pokazuje izvještaj.

Kirche in Not upozorava da je pandemija koronavirusa na različite načine utjecala na razvoj religijskih sloboda. Tako, naprimjer, terorističke skupine kao što su al-Qaida, ISIL i Boko Haram emitiraju propagandne video-snimke u kojima se Covid-19 proglašava „božjom kaznom dekadentnom zapadu“, a džihadistima se obećava imunitet i mjesto u raju. Internetom se šire i brojne teorije zavjere prema kojima su pandemiju uzrokovali židovi. Već prema određenoj zemlji to pogađa i druge manjine: u Indiji muslimane, U Kini, Nigeru, Turskoj i Egiptu krive se kršćani. U Pakistanu islamske humanitarne organizacije odbijaju kršćanima dijeliti hranu i drugu pomoć.

Na drugim pak mjestima pandemija je dovela do zbližavanja religijskih zajednica pa tako u Bangladešu jedna islamska humanitarna organizacija pokapa i hinduističke i kršćanske žrtve Covida-19. Na Cipru, gdje je zatvaranje granica onemogućilo kršćanima i muslimanima hodočašća u svoja svetišta, ciparski Turci muslimani molili su na grobu apostola Barnabe, zaštitnika podijeljene otočke države. Na Kubi je pak komunistički režim prvi put na javnoj televiziji dopustio izravni prijenos Križnoga puta s papom Franjom i uskrsna slavlja.

Izvještaj ističe i znak nade u Pakistanu, u kojem su sve brojniji sudski procesi zbog bogohuljenja, no viši sudovi ukinuli su neke od presuda, kao što je to bilo u slučaju katolkinje Asije Bibi osuđene na smrt te oslobođene nakon devet godina, u siječnju 2019.

Kirche in Not pratila je i Zapad, pa tako ističe da se u nekim zemljama OESS-a zdravstvenim djelatnicima niječe pravo na priziv savjest, odnosno u slučajevima odbijanja sudjelovanja pri pobačaju i eutanaziji nisu zakonski zaštićeni.

Na izvještaju od 800 stranica radio je međunarodni tim od 30 članova. Dostupan je na internetu na šest jezika.