Nakon što je u nedjelju 14. kolovoza otvoreno 65. splitsko ljeto praizvedbom Verdijeve opere Rigoletto, izvedene prvi put na Peristilu, otkrivanje spomenika splitskom pjesniku T. P. Maroviću, izvedba Requiema Wolfganga Amadeusa Mozarta na splitskom poluotoku Sustipan bio je glavni događaj drugoga festivalskog dana. Velebna misa izvedena je u sjećanje na sve mrtve koje su komunističke vlasti na taj dan, prije šezdeset godina, izvadili iz Sustipanskoga groblja, grobove porušili i tako staro splitsko groblje oskvrnuli i uništili.

Requiem, najznačajnije sakralno djelo u Mozartovu opusu svojom jedinstvenom ljepotom i ekspresivnošću zaokružuje opus salzburškoga genija na kraju njegova životnog i umjetničkog puta. Djelo je odraz Mozartovih dubokih osjećaja, razočaranja i nadanja opterećenih utegom tmurnih misli i strašnom vizijom Posljednjega suda, predstavljajući sintezu umjetnikovih pregnuća na području vokalno-instrumentalne glazbe i ističući se u cijelomu njegovu grandioznom opusu. Premda ga nije uspio završiti (prema Mozatrovim skicama, a djelomično i potpuno samostalno, to je učinio njegov učenik Franz Xaver Süssmayer), u tom se djelu ogleda sva pluralnost Mozartove glazbene izražajnosti u odnosu na zadani tekst, te, posljedično, i središnja ideja njegova umjetničkog htijenja.

S jedne strane postavio je masu, kolektiv zbora, a s druge pojedince-soliste, četvero pojedinaca koji, svatko na sebi svojstven način, preispituju smisao egzistencije, „konačnost” smrti, ali i vjeru u onozemaljski život, u ono „nešto” za što postoji vječna sumnja ali i nada da ipak jest. Vjeran tekstu, Mozart je dirljivom dramatikom i uzvišenom lirikom, tonski uobličio sav taj spektar promišljanja i metamorfnih duhovno-afektivnih stanja, spremno iščekujući svoju Parku i neizbježni susret sa smrću. Ljepota i jednostavnost njegove melodijske invencije, bogatstvo boja i izraza, te zadivljujuće poznavanje polifonog stila ispunjaju stranice tog veličanstvenog djela, u kojem je nesretni umjetnik, sluteći zlo, tražio milost i za sebe. Requiem se veličanstveno uklopio na toj „Judinoj poljani“ u tišini neba, u valu mora i kao da je na trenutak opraštajući ublažio sveopću ljudsku muku prizivajući sve one ranjene duše i tjelesa, koje su prije šezdeset godina, neke zločinačke vandalske ruke, bez grižnje savjesti, izbacile sa Sustipana pod borovima, ističu organizatori.

Plakat za Requiem izradio je autor Vladimir Resner.