Buje, (IKA) – U četvrtak 14. srpnja u Bujama, u sugestivnom ambijentu srednjovjekovne Kule sv. Martina otvorena je retrospektivna izložba slikarskog opusa vlč. Miroslawa Paraniaka, župnika Grožnjana, Krasice, Kostanjice, Brda i Momjana. Svečanost otvorenja moderirao je Valter Bassanese, direktor Turističke zajednice Grada Buje. Kritički osvrt na likovni opus vlč. Paraniaka izrekla je povjesničarka umjetnosti mr. Lorella Limoncin Toth, pročelnica Konzervatorskog odjela u Puli za područje Istarske županije.
Bassanese je naglasio kako je tom izložbom započeo niz manifestacija pod zajedničkim nazivom “Ljeto na kuli”, s ciljem da se domaćem stanovništvu i gostima skrene pozornost na tu srednjevjekovnu kulu koja je temeljito obnovljena prije dvije godine. Izložba će biti otvorena do 18. rujna, svakoga dana od 11 do 14, te od 17 do 20 sati.
Likovna kritičarka Limoncin Toth izrazila je zadovoljstvo činjenicom što je tako brojna publika došla popratiti otvorenje izložbe napose i zbog promocije kule kao novoobnovljenog izložbenog prostora, te izrazila nadu da će građani Buja u velikom broju posjetiti ovu i druge manifestacije u tom prostoru, što će doprinijeti njegovoj kulturnoj i turističkoj valorizaciji. Kritičarka je naglasila osjećaj odgovornosti u prihvaćanju rada na otvaranju te izložbe čiji je autor svećenik, no i zadovoljstvo činjenicom da su mlađe generacije klera otvorenije u predstavljanju svojih umjetničkih interesa. Spomenula je ukratko njegov curriculum vitae te naglasila da je nakon službi u mnogim župama diljem Istre sad došao u okruženje primjereno njegovom stvaralačkom duhu, obzirom da je Grožnjan poznat kao grad umjetnika.
Govoreći o autorovom likovnom stvaralačkom opusu, koji je nastajao kroz gotovo tri desetljeća, sa stankom od gotovo 18 godina, kritičarka je napomenula kako su u toj izložbi zastupljene sve faze njegovog likovnog stvaralaštva, od najranijih do najzrelijih radova. Izložba je postavljena po stilsko-tematskim kriterijima, na svakom katu kule prikazane su određene teme i stilovi spojeni u jednu cjelinu. U prizemlju i na prvom katu izloženi su pejzaži i mrtve prirode, na drugom katu tematika religioznog karaktera, a na zadnjem katu skice, portreti, crteži interijeri i drugo. Kritičarka je nastojala pojasniti distinkciju dviju faza likovnog stvaralaštva autora: prva faza od 1984. do 1992. godine, karakterizirana je ranim radovima, iz koji se iščitava formativni proces. Autor u toj fazi istražuje, eksperimentira, a to čini radeći na predlošcima starih autora. U toj fazi nalazimo impresionističke i post-impresionističke radove, mrtve prirode, balerine i druge teme iz povijesti umjetnosti, koje autor donosi s koherentnom izričajnom tehnikom. Radovi iz druge faze odaju jednu zrelu i staloženu umjetničku osobnost, radovi religioznog karaktera prožeti su mistikom i duhovnošću. Posebnu cjelinu predstavljaju pejzaži iz te zrele faze, koje je Toth istaknula kao svoj osobni odabir. U tim djelima tonovi su puno tamniji, bitna je izražajnost bez puno detalja, okarakterizirani su posebnom atmosferom koja je specifična za jedan istraživački duh koji želi prikazati atmosferu mjesta.
Izražavajući zadovoljstvo što je javnost imala priliku upoznati tu strast vlč. Paraniaka, kritičarka je napomenula da će to svakako pridonijeti i boljem upoznavanju osobe kojemu je povjerena pastva na tom dijelu Bujštine.
Autor je nakon zahvale kritičarki, organizatorima i posjetiteljima izrazio nadu da će svi okupljeni, više nego iz njegovih riječi, upravo iz promatranja njegovih radova moći iščitati nadahnuće koje ga je ponukalo na realizaciju djela iz njegovog likovnog opusa.