Đakovo, (IKA/BTU) – U povodu obilježavanja 175. obljetnice prvog tiskanog prijevoda Biblije (1831- 2006) održan je 1. prosinca u Središnjoj biskupijskoj i fakultetskoj knjižnici u Đakovu jednodnevni međunarodni znanstveni simpozij “Riječ Božja u riječi hrvatskoj”. Skup je otvorio đakovački i srijemski biskup Marin Srakić, istaknuvši kako su prijevodi na žive jezike bitni u razvoju rada na biblijskim tekstovima te je obljetnica prigoda da o radovima na svetim tekstovima progovore stručnjaci na tome području. Biskup je predstavio bitne činjenice iz života Matije Petra Katančića, koji je načinio prvi cjeloviti prijevod Biblije, čija se obljetnica obilježava. Ponosno je istaknuo da je Katančić rodom iz Valpova, zaređen je u staroj đakovačkoj katedrali te je djelovao u Osijeku i na području Đakovačke i Srijemske biskupije. Prodekan za nastavu na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Đakovu doc. dr. Vladimir Dugalić istaknuo je bitne značajke djela Matije Petra Katančića, govoreći o prvom prijevodu Biblije koji je objavljen 1831. u šest svezaka. Na kraju pozdravnog govora istaknuo je kako je u prijevodima Biblije ogledalo razvoja pisma i bogatstva književnog jezika.
Prvo predavanje održao je dr. Marjan Peklaj iz Ljubljane. Prikazao je najvažnija izdanja Svetog pisma na slovenskom jeziku. Povijest slovenskih prijevoda počinje s Primožem Trubarom, koji je u tisku Biblije vidio veliku mogućnost za djelovanje reformatora. Trubar je objavio prijevod Novoga zavjeta, čime je pripravio teren za djelovanje i izdavaštvo Jurja Dalmatina. Dalmatin je priredio prijevod cijele Biblije i objavio je u Njemačkoj u nakladi od 1500 primjeraka. Taj je prijevod u Sloveniji korišten narednih 200 godina. Tek je 1784. izdan novi prijevod Biblije. Prof. Peklaj istaknuo je da je u doba velikog utjecaja Mađarske na prostorima Međimurja Biblija bila izdavana pod mađarskim utjecajem. U 20. stoljeću izdavani su prijevodi s izvornih jezika, što predstavlja veliki napredak u izdavanju Biblije. Veliko ime slovenskog izdavaštva u 20. stoljeću je Matija Slavić, koji je djelovao u teškim vremenima nacističke okupacije, neko vrijeme u Sloveniji, a kasnije u Rimu. On je objavio 6. cjeloviti prijevod Biblije i to u 4 sveska, poznat pod nazivom “Mariborska Biblija”. Posebno mjesto zauzima novi prijevod Biblije izrađen pod vodstvom prof. Jože Krašovca, objavljeno u više izdanja. Na slovenskom jeziku ima mnogo djelomičnih prijevoda Biblije koji nisu tiskani.
Dr. Janos Schmatovich iz Gyoera u Mađarskoj pregledno je iznio povijest ugarskih i gradišćanskih prijevoda Biblije. Prvi prijevod Biblije na mađarskom jeziku završen 1416. Prvi tiskani prijevod objavljen je u Poljskoj 1522., a kasnije i u Beču, jer Mađarska tada još nije imala tiskaru. U Mađarskoj je prva Biblija tiskana 1541. Protestant Karoly Gašpar pripremio je prijevod s Vulgate kojim je izvršio velik utjecaj na protestantske prijevode. Godine 1626. tiskan je prijevod s Vulgate, koji se upotrebljavao 200 godina. U Požunu je 1822. objavljen novi prijevod u 6 svezaka. Izdano je i više djelomičnih prijevoda Starog zavjeta. U 20. stoljeću izdano je 10 različitih prijevoda. Predavač je istaknuo kako Gradišćanski Hrvati još uvijek nemaju cjeloviti prijevod Biblije, već samo prevedene tekstove koji se upotrebljavaju u liturgiji. Samo je Novi zavjet u cijelosti preveden 1952.
Dr. Ladislav Tichy iz Olomouca u Češkoj govorio je o češkim i slovačkim prijevodima Biblije. Istaknuo je kako je prvi potpuni prijevod Biblije na češki jezik objavljen već u 15. stoljeću. Inače je već u drugoj polovici 13. stoljeća preveden Psaltir, a početkom 14. stoljeća priređen je Češki evanđelistar za privatnu upotrebu redovnica u Pragu. U prvoj polovici 14. stoljeća prevedena je tzv. Drezdenska Biblija, koja nažalost nije sačuvana u cijelosti. Ostala je samo kopija trećine teksta. U Pragu je 1488. tiskana cijela Biblija. Svaka daljnja redakcija slijedila je razvoj češkog jezika. Godine 1579. skupina od desetak prevoditelja prevela je tzv. Kraljičku Bibliju u 6 svezaka s komentarima. Ta je Biblija bila dugo u upotrebi kod protestanata i Slovaka. Do 1978. izdano je više od 70 izdanja Kraljičke Biblije. Jezik tog prijevoda bio je model češkog jezika kroz skoro 2 stoljeća. U 20. stoljeću u Češkoj je objavljeno nekoliko djelomičnih i dva cjelovita prijevoda. Osamdesetih godina protekloga stoljeća počelo se raditi na Jeruzalemskoj Bibliji na češkom jeziku. Godine 2006. izdan je češki prijevod 4 evanđelja s komentarima. Slovaci su, kako ističe profesor Tichy, upotrebljavali Kraljičku Bibliju, a tek su 1829. dobili vlastitu Bibliju.
O glagoljskim i ostalim prijevodima biblijskih tekstova na hrvatski jezik govorio je dr. Petar Bašić iz Zagreba. Donio je sintezu glagoljskih prijevoda biblijskih tekstova u brevijarima i lekcionarima. Predavač se osvrnuo i na cjelovite prijevode Biblije. Spominje prijevode Biblije Bernardina Grobničkog Frankopana, Bartola Kašića, Poljičku Bibliju, nedovršeni kajkavski prijevod Biblije zagrebačkog biskupa Maksimilijana Vrhovca, došavši tako do vremena Petra Katančića i prvog tiskanog prijevoda Biblije na hrvatski.
Mr. Josip Majdandžić iz Osijeka obradio je temu “Matija Petar Katančić, polihistor i prevoditelj Biblije”. Spominje da u Katančićevu životopisu postoje određene praznine koje su posljedica uništene građe u požaru biblioteke u Budimu. Iznio je najvažnije momente i događaje Katančićeva života, napose njegova školovanja i djelovanja. Drugi dio predavanja obrađuje Katančićev prijevod Svetoga pisma. Prikazana je i uloga Grgura Čevapovića koji je Katančićevo djelo priredio za tisak. Ustvrđeno je kako Katančićev prijevod nije znatnije utjecao na standardizaciju hrvatskog jezika zato što nije ušao u lekcionare, pa nije imao utjecaja na puk.
Akademik Stjepan Damjanović ističe kako je svaki prijevod Svetoga pisma snažan događaj za pojedini jezik. Istaknuo je kako Hrvatski narodni preporod nije donio nikakav novi “hrvatski” jezik. No, mišljenja o Katančićevu prijevodu Biblije su se podijelila, a o samome Matiji Petru Katančiću govorilo se malo ili nikako. Napomenuto je kako je trebalo vremena da se dođe do spoznaje o vrijednosti Katančićeva teksta i njegova autora. U nastavku svoga predavanja akademik je progovorio o standardizaciji hrvatskoga jezika, o problemima i poteškoćama, te zahvatima kojima se došlo do standardnog hrvatskog jezika.
Dr. Ivan Jurčević iz Osijeka prije svoga predavanja pročitao je izlaganje “Jezik Kantačićeve Biblije” odsutne dr. Loretane Despot iz Osijeka. Potom je govorio o Katančićevim i glagoljaškim psalmima. U predavanju je uspoređen Katančićev prijevod psalama i glagoljaški prijevodi, koji su postojali prije Katančića. Usporedba tekstova jasno je pokazala da se Kantančić držao doslovnog prijevoda Vulgate.
Dr. Mato Zovkić iz Sarajeva predstavio je Katančićev prijevod Jakovljeve poslanice. Iznio je usporedbu između Jakovljeve poslanice, koristeći aktualni prijevod B. Dude i J. Fućaka, i poslanicu u Katančićevu prijevodu. Predavač je ukazao na posebnosti, ponekad i netočnosti Katančićeva prijevoda, navodeći kao razlog to što se slijepo držao Vulgate.
Pročitano je i predavanje odsutnoga dr. Adalberta Rebića iz Zagreba “Hrvatski prijevodi Svetoga pisma 19. i 20. stoljeća”. Prikazani su cjeloviti i djelomični prijevodi Svetoga pisma na hrvatski jezik nastali u tom razdoblju.
Dr. Karlo Višaticki iz Đakova prikazao je prijevod Jonine knjige Ivana Ev. Šarića. Taj je prijevod, premda se spominje da je s izvornih jezika, bio pod jakim utjecajem tada suvremenog njemačkog prijevoda od Hennea, čiji je prijevod proširivao, skraćivao ili doslovno prevodio. Predavač je demonstrirao svoje tvrdnje usporedbom Šarićeva prijevoda knjige o Joni i njemačkog prijevoda.
Dr. Dugalić govorio je o biblijskim tekstovima u molitvenicima 19. i 20. stoljeća. Iznio je kratku povijest izdavanja molitvenika na našem području. Istaknuo je kako u molitvenicima ima zapravo jako malo biblijskih tekstova, često su to bile samo slobodne parafraze i tumačenja pojedinih tekstova. U predavanju su usporedno prikazane razlike biblijskih tekstova u pojedinim molitvenicima izdanima u 19. i 20. stoljeću.
Dr. Mario Cifrak iz Zagreba prikazao je okolnosti i pretpostavke nastanka Zagrebačke Biblije iz 1968. Izrada prijevoda ove Biblije trajala je samo godinu dana. Kao predložak korišteni su različiti djelomični i cjeloviti prijevodi. Predavač je istaknuo kako je za priređivače predstavljalo problem korištenje različitih izvornika i predložaka.
Dr. Božo Lujić iz Zagreba govorio je o izradi novoga hrvatskog prijevoda Biblije. Istaknuo je da prevođenje nije jednostavni mehanički proces prevođenja, nego je riječ o širem, sveobuhvatnijem i dubljem procesu. Kod prevođenja potrebna je i hermeneutička obrada teksta. U daljnjem izlaganju dr. Lujić je iscrpno iznio pojedine teorije, načine i kriterije prevođenja.
Simpozij je zaključio dr. Dugalić zahvalom svim sudionicima, predavačima, članovima znanstvenog savjeta i organizatorima pod vodstvom mr. Marka Tomića.