Interdisciplinarni znanstveni događaj na Medicinskom fakultetu u Rijeci okupio je 15 predavača iz Rijeke, Zagreba, Poljske, Njemačke, Austrije, Italije i Malte.

„Bol i trpljenje nezaobilazni su fenomeni života. Unatoč kontinuiranom razvoju društva, znanosti i tehnologije, bol i trpljenje i dalje oblikuju i usmjeravaju život. Neki u njima prepoznaju mogućnost razvoja smisla vlastite egzistencije, dok drugi u njima vide konačni dokaz uzaludnosti i prolaznosti ljudskih stremljenja“, rekao je Saša Horvat, predsjednik organizacijskog odbora i profesor na Fakultet zdravstvenih studija u Rijeci, uvodeći u temu simpozija. U organizaciji su sudjelovali i riječki Medicinski fakultet, Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu i Sveučilište Nikole Kopernika u Toruniu, Poljska, čiji su dekani i predstavnici također uputili riječi podrške.

Riječki znanstveni mostovi započeli su na Teologiji u Rijeci kao plod suradnje spomenutih fakulteta, a danas šire svoju suradnju i na druga Sveučilišta i sve šire obuhvaćaju teme suvremenog društva i čovjeka. Podsjetio je na to u uvodnom pozdravu i generalni vikar Riječke nadbiskupije Mario Tomljanović, ranije profesor na Teologiji u Rijeci. Čestitajući organizatorima i sudionicima što nastavljaju s ovim projektom i nakon zatvaranja riječke Teologije, zaželio im je da nastave povezivati razne znanstvene discipline i Sveučilišta kako bi različitim pristupima rasvijetlili brojna pitanja o čovjeku i njegovom djelovanju.

Predavanja su obradila teme vezane uz bol i trpljenje i to iz različitih znanstvenih i akademskih disciplina, kao što su: bol i trpljenje u medicini i zdravstvenoj skrbi; evolucijska perspektiva boli i trpljenja; pravni aspekti boli i trpljenja; bol i trpljenje kao izvori smisla života – filozofski i teološki pristupi; problem Boga i zla u svijetu, bol i trpljenje kao nadahnuća umjetničkom stvaranju; bol i trpljenje u kontekstu suvremenih znanstvenotehnoloških dostignuća.

Saša Horvat u predavanju je povezao medicinski i teološki pristup boli. „Bol je fenomen kojega medicina opisuje, liječi i nastoji ukloniti koliko može. To je ujedno nezaobilazna i sveprisutna činjenica života, kojega ljudski duh nastoji proniknuti i smislom ogrnuti besmisao boli. Naizgled udaljeni, napori medicine i teodiceje ujedinjuju se u susretu s boli i patnjom kao dva najsnažnija odgovora na teško prihvatljivu ljudsku krhkost.“

Nenad Malović, nastavnik Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, govorio je o križu kao simbolu antropološke vrijednosti patnje. „Naše vrijeme obilježeno je svojevrsnom diktaturom zdravlja stvarajući dojam da je zdravlje najviša vrijednost. Takav mentalitet bol i patnju pretvara u veću ‘opasnost’ za čovjeka nego što to oni stvarno jesu. Na putu borbe protiv boli i patnje osobito su velika očekivanja od napretka medicine i farmaceutske industrije, a ideologija transhumanizma nudi i ‘konačno rješenje’.“ Predavač je kao rješenje ponudio put umjerenog pristupa boli i patnji kao mogućnostima za ljudski rast. „Pritom iz kršćanske perspektive nezaobilazno značenje za razumijevanje patnje ima Kristova smrt na križu.“

Prof. John Anthony Berry, s Teološkog fakulteta na Malti istaknuo je potrebu za novim jezikom koji raspiruje nadu u uskrsnuće, smisao i spasenje, sugerirajući da vjera, kroz razum, može izgraditi svjež leksikon koji upućuje na obećavajuću ljudsku egzistenciju. „Ovaj diskurs brodi kroz složenost boli, patnje i vjere, s ciljem pomirenja ovih aspekata i pronalaženja jezika koji prenosi nadu u suočavanju sa životnim neizvjesnostima.“

Interdisciplinarnim pristupom temi, simpozij je opravdao svoju svrhu, susret stručnjaka različitih znanstvenih polja, koji su, svjesni metodološke ograničenosti vlastitih pristupa, spremni za transdisciplinarni polilog. Simpozijem se željelo posvjedočiti da se i naoko nepremostive prepreke mogu premostiti ondje gdje postoji volja za traženjem istine, pri čemu se ne isključuje ni konstatacija nemogućnosti nalaženja odgovora ili konsenzusa, a što je osobita odlika intelektualne iskrenosti koja ipak ne znači odustajanje nego potiče na još veću ustrajnost u istraživanju.

Simpozij je organiziran u sklopu međunarodnog projekta »The Dynamic Theodicy Model: understanding God, Evil and Evolution«, kojega vode dr. Piotr Roszak i dr. Saša Horvat, a podržava University of Oxford/John Templeton Foundation.