Međunarodni interdisciplinarni znanstveni simpozij sjedište je imao u maloj učionici Fakulteta zdravstvenih studija u Rijeci u kojoj su domaćini i organizatori koordinirali on line izlaganja uživo profesora iz Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država, Poljske te s drugih fakulteta iz Hrvatske. Održano je 15 predavanja u kojima je sudjelovalo 20 predavača. Govorili su o fenomenu kreativnosti u njezinim brojnim izričajima, između ostalog o kreativnosti kao pogonskoj snazi inovacije i znanstvenog napretka, mogućnostima umjetne inteligencije i može li ona biti kreativna te koliko je kreativnost svakodnevnice uvjetovana tehnološkim rješenjima.

„Kreativnost je jedna od onih ljudskih sposobnosti na koju smo se ponajviše oslanjali kroz ove teške pandemijske godine, ali i na koju ozbiljno računamo u izazovnim godinama pred nama. Cilj simpozija je ponuditi odrednice teorije i prakse kreativnosti, te pokušati naslutiti koliko nas daleko kreativnost može odvesti u osmišljavanju budućnosti čovječanstva“, rekao je u uvodnim je riječima organizator dr. Saša Horvat. „Kako na poslu tako i u privatnom životu, trudimo se povezivati stare ideje i osmišljavati nova učinkovita rješenja. Fenomen kreativnosti tako odavno više nije isključivo moment ili plod umjetničkog nadahnuća, nego je postao dio svakodnevnice svakog pojedinog ljudskog bića. Osim u umjetnosti i svakodnevnom životu, kreativnost se realizira u znanosti, tehnologiji, sportu te u brojnim drugim poljima i disciplinama.“

Istaknuo je kako je i ovogodišnji međunarodni znanstveni simpozij organiziran u suradnji starih i dobro uigranih partnera, a to su: Katedra za društvene i humanističke znanosti u medicini Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci, Teologija u Rijeci Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te Teološki fakultet Sveučilišta Nicolaus Copernicus, iz poljskog Toruńa. Prenio je posebne pozdrave dr. Amira Muzura, profesora na riječkom Fakultetu zdravstvenih studija i jednog od osnivača ovog projekta, koji ovoga puta zbog drugih obaveza nije mogao sudjelovati. 

Pozdravne riječi uputili su: uime Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci profesorica Ivana Marić, prodekanica za nastavu; uime Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu docent Branko Murić, prodekan za znanost; uime Teologije u Rijeci, područnog studija Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predstojnica Teologije profesorica Veronika Nela Gašpar. Otvorenju se pridružio i riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić, koji je istaknuo kako izvor kreativnosti vidi u nadahnuću Duha Svetoga. „Budimo stoga otvoreni njegovom djelovanju“, poručio je nadbiskup.

„Kreativnost je pronalaženje rješenja koje je neočekivano, korisno i upotrebljivo“, dala je jednu od definicija Helena Štrucelj u prvom predavanju koje je pripremila s mr. sc. Damirom Brnasom i prof. dr. sc. Amirom Muzurom s Fakulteta zdravstvenih studija u Rijeci.

Nakon nje predavanja su održali dr. Predrag Slijepčević sa sveučilišta Brunel u Londonu te o. dr. Tomasz Huzarek iz poljskog Toruńa. Dr. sc. Goran Arbanas i Ante Periša, dr. med. govorili su o mogućnosti kreativnosti u ludosti, a dr. Franjo Mijatović o djelovanju alkohola na kreativnost. Slijedili su dr. sc. Igor Eterović s Medicinskog fakulteta u Rijeci; o. dr. Wojciech Pikor i o. dr. Wieslaw Łużyński iz Toruńa, dr. sc. Aleksandra Golubović i dr. sc. Nikola Vranješ s Filozofskog fakulteta i Teologije u Rijeci; Gordana Šimunković te dr. sc. Marko Medved s Medicinskog  fakulteta; dr. sc. Natalija Bogović s Metropolitanskg pastoralnog instituta; dr. sc. Damir Šehić sa Sveučilišta u Zadru te Agustín Fuentes, antropolog s Princentona. Simpozij su predavanjem zaključili Tanja Horvat, dipl. teol. i dr. sc. Saša Horvat.