Rijeka, (IKA) – Teologija u Rijeci obilježila je u petak 5. prosinca Dan Teologije te tim povodom priredila dvodnevni Interdisciplinarni međunarodni simpozij “Stari zavjet – vrelo vjere i kulture”.

Program je započeo euharistijskim slavljem koje je u sjemenišnoj kapelici predvodio riječki nadbiskup Ivan Devčić. U svojoj propovijedi uputio je diplomirane teologe na važnost vjere u praksi, ističući kako “vjera traži razum”. Teologija se moli na koljenima, a vjera je bitna da bi se teološki progledalo, rekao je nadbiskup te izrazio zadovoljstvo zbog povezanosti teoloških profesora s onima iz drugih znanosti, te se posebno pozvao na misli sv. Augustina i njegovo isticanje važnosti vjere u svakodnevnici.
U Velikoj dvorani teologije zatim je promovirano 18 studenata, a obratili su im se nadbiskup Devčić, krčki biskup Valter Župan, rektor riječkog Sveučilišta dr. Danijel Rukavina, koji je izrazio želju da riječka Teologija u što skorije vrijeme postane sastavni dio riječkog Sveučilišta te predstojnik Teologije dr. Milan Špehar, koji je iznio izvještaj o radu Teologije u protekloj godini. Promociju je uveličao i mješoviti zbor Teologije, a najbolji studenti primili su zaslužene nagrade. Diplome su dobili Petra Andorfer, Ana Anić, Zlatko Ćibarić, Mario Gerić, Andrej Grozdanov, Stanko Grubić, Danijela Host, Ilija Jakovljević, Dario Košćak, Ksenija Linić, Aris Logar, Tina Molnar, Josipa Radišić, Jelena Rončević, Leonarda Ružička, Mihaela Spinčić, Josip Tomić i Irena Žužić.

Nakon akademskog čina, Dan Teologije nastavio se obilježavati Simpozijem o Starom zavjetu.
Velikom broju posjetitelja i predavača obratio se u uvodnoj riječi dr. Ivan Šporčić, ukazujući na Bibliju kao spojnicu ljudi, ali i spojnicu stručnjaka iz različitih biblijskih krugova, kako književnih, tako i znanstvenih i kulturnih.

Prvi dan simpozija bio je rezerviran za teme vezane uz SZ s naglaskom na Knjige 1. saveza kao vrela ljudskog duha uopće. S geslom simpozija: “Pravednici se raduju Gospodinu i slave ime Njegovo”, doticale su se različite teme, pa je tako dr. Marijan Peklaj s Teološkog fakulteta u Ljubljani govorio o pripovjednim tekstovima SZ, ističući Petoknjižje i obraćanje Boga ljudima, ali i pitanje vremena nastanka istih tekstova. Dr. Mario Cifrak s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u poslanici Hebrejima polazio je od obećanja vjere. U svojem je izlaganju jasno rekao kako “vjera znači biti pod onim što se očekuje, čemu se nada. Tko želi postići autentično saznanje, mora prihvatiti vjeru kao savršenije saznanje, a doći do savršenstva znači doći do spasenja”.

O Duhu Svetom u kršćanskoj pneumatologiji, na jednostavan, ali veoma senzibilan način govorila je dr. Nela Gašpar, ističući kako Sveto pismo mora biti duša teologije. Stari zavjet jest vrelo Duha Svetoga, snaga koja osposobljava ljude na razne zadatke.

Moderatori prvoga dana simpozija, na kojemu je sudjelovalo 18 predavača, bili su prof. Anđela Jeličić i dr. Tomislav Rogić, a pjesmom je mnogobrojne posjetitelje animirao mješoviti zbor teologije u Rijeci.

Drugoga dana simpozija naglasak je bio na kulturi, te kulturnom i civilizacijskom ozračju izraelske vjere i biblijskih spisa, doprinosu Tore hrvatskoj kulturi te SZ u hrvatskoj protestantskoj tradiciji. Tako je dr. Stipe Jurić s Teološkog fakulteta Papinskog sveučilišta sv. Tome Akvinskog u Rimu izlagao o objavi u Starome zavjetu, koja je govor hebrejske kulture. Stari zavjet je tako vjerni odraz entiteta i identiteta, pa je i proučavanje hebrejske kulture bez njega nezamislivo. Iz toga se da zaključiti kako je Stari zavjet civilizacijski i kulturni oblik hebrejskog naroda, te kako Hebreji nisu vidjeli Boga u povijesti, nego povijest u Bogu, zaključio je prof. Jurić.

O utjecaju Staroga zavjeta u književnosti i umjetnosti, posjetitelji su mogli pratiti predavanja dr. Stipe Botice, književnika Božidara Petrača, a bilo je govora i o starozavjetnom prorocima i poganskoj ikonografiji u umjetnosti te o Starome zavjetu u hrvatskoj glazbenoj baštini. Moderator drugoga dana simpozija bio je prof. dr. Nikola Hohnjec.