Prigodnu riječ uputio je i glavni riječki imam Hidajet ef. Hasanović, a program su animirali Ukrajinci smješteni na području Riječke nadbiskupije o kojima skrbi nadbiskupijski Caritas.

Tranzitni punkt za migrante u Rijeci započeo je s radom u listopadu 2022. godine kao odgovor na humanitarnu krizu nastalu većim brojem ljudi u pokretu kroz grad Rijeku. Inicijativu su pokrenuli građani kojima je Riječka nadbiskupija putem Caritasa željela poduprijeti taj isprva improvizirani pothvat, i tako biti bliska ljudima u pokretu koji svakodnevno prolaze kroz grad na Rječini u potrazi za boljom budućnosti. U suradnji s Gradom Rijekom nastao je ovaj tranzitni punkt kroz koji je dosad prošlo više tisuća ljudi, rekao je riječki nadbiskup Mate Uzinić.

“Mi u Riječkoj nadbiskupiji prije svega to vidimo i kao evanđeoski odgovor da budemo bližnji i u svakom čovjeku vidimo Kristovo lice. Više puta smo si postavili pitanje možemo li učiniti i više. Zasigurno možemo, ali valja priznati i da već činimo mnogo vraćajući ljudima koje je nevolja dovela u naš grad djelić ljudskog dostojanstva. Naši volonteri i djelatnici Isusovačke službe za izbjeglice svaki dan svjedoče težini s kojom se susreću ovi ljudi koji, odlazeći od svojih domova, obitelji, prijatelja u nadi da će ih dočekati bolja budućnost iza naših otvorenih vrata, često prolaze izrazito opasne putove, koje bismo mi, u zemljama kroz koje prolaze i u koje su nakanili doći, mogli učiniti manje opasnima samo kad bismo to htjeli“, rekao je nadbiskup Uzinić.

Ono što bismo mogli učiniti jest doprinijeti sustavnijem rješenju migrantskog fenomena koji neće prestati dok god se ne promjeni situacija u zemljama iz kojih kreću na opasan put u neizvjesnost u potrazi za boljim životom, na što svaki čovjek ima pravo, rekao je nadbiskup Uzinić dodajući da se Riječka nadbiskupija prije dvije godine uključila u inicijativu pokretanja humanitarnih koridora s Isusovačkom službom za izbjeglice, želeći tako odgovoriti na poziv pape Franje da otvorimo svoje domove i omogućimo barem malom broju migranata da na zakonit i siguran način nađu spas u našoj zemlji.

Nažalost, podrška nije stigla iz nadležnog ministarstva, rekao je nadbiskup Uzinić. „Nažalost, naši pokušaji, razgovori i pisma koje smo uputili nadležnom ministarstvu nisu urodili plodom. Iz nadležnog ministarstva Vlade Republike Hrvatske smo dobili odgovor da u Republici Hrvatskoj za takvo što ne postoje zakonski uvjeti. No, istina je da ne postoji dovoljna želja da se ti zakonski uvjeti stvore što govori o nezainteresiranost odgovornih da se ovom pitanju pristupi na drugačiji način nego se to činilo do sada. Mi ovdje pokušavamo nešto činiti.“

„Hrvatska može bolje! Hrvatska može drugačije!“, rekao je nadbiskup podsjećajući da je hrvatski narod nebrojno puta pokazao solidarnost s onima u potrebi. Kao primjer naveo je skrb za izbjeglice iz Ukrajine, njih oko 800 o kojima skrbi nadbiskupijski Caritas. Riječka nadbiskupija je za potrebe prihvata raseljenih osoba iz Ukrajine odmah stavila na raspolaganje 6 praznih župnih kuća. Brojni sugrađani stavili su i svoje domove na raspolaganje. Našim novim susjedima, osim humanitarne pomoći i tečajeva jezika, pružena je pomoć u mnogim drugim aktivnostima koje su im pomogle u što kvalitetnijoj integraciji. Kroz susrete s njima i mi smo postali bogatiji ljudi za jednu prekrasnu kulturu i baštinu koju s nama dijele, a kojoj i danas na ovom punktu svjedočimo, rekao je nadbiskup. Na kraju je migrantima i izbjeglicama, te ljudima koji rade s njima, iskazao svoju podršku i poručio da na tom putu nisu sami.

Ravnatelj isusovačke službe za izbjeglice, Stanko Perica, zahvalio je Riječkoj nadbiskupiji te upozorio na opterećenost zapadno balkanske migrantske rute. Sve više migranata je prisiljeno napustiti svoje domove i samo prošle godine je u Europu ušlo 330 000 migranata, od čega 45% zapadnom balkanskom rutom čime je ista aktivnija od mediteranske rute. Parafrazirajući nadbiskupa Uzinića, istaknuo je također da bi pristup sustavnijem rješenju migrantskog fenomena pomogao u humanom zbrinjavanju ljudi u tranzitu.

Zainteresirane sugrađane s radom i aktivnostima na Tranzitnom punktu za migrante, kao i radu s izbjeglicama, upoznali su i djelatnici Caritasa Riječke nadbiskupije, a program su animirale ukrajinske izbjeglice smještene na području Riječke nadbiskupije, a o kojima skrbi nadbiskupijski Caritas.