Rijeka, (IKA) – U Velikoj dvorani Nadbiskupskog ordinarijata u Rijeci u petak 20. studenoga najavljen je program proslave: 90 godina uspostave Riječke biskupije, 45 godina Riječke metropolije, 15 godina Riječke nadbiskupije te 40 godina misništva i 15 godina biskupstva riječkog nadbiskupa i metropolita mons. dr. Ivana Devčića.
Kratki povijesni pregled dao je biskupski vikar i rektor katedrale Sv. Vida preč. Matija Matičić, kazavši kako tragovi kršćanstva u Rijeci sežu u 3. stoljeće, a po nekim zapisima već u 5. stoljeću postoji biskupija u Senju, na južnom području bivše Riječko-senjske nadbiskupije.
U srednjem vijeku to područje pripada vlasti akvilejskoga patrijarha da bi kasnije bilo podijeljeno između pulskog biskupa na zapadu i krbavskoga na istoku (od 1185. koji će se od 1460. nazivati modruškim biskupom.), kazao je preč. Matičić. Dodao je kako se nakon poraza u Krbavskoj bitci 1493. biskup smjestio u Novom Vinodolskom, a uskoro će se za Modrušku biskupiju početi brinuti senjski biskupi. “Konačno su 1630. te dvije biskupije sjedinjene pod nazivom Senjsko-modruška biskupija i to područje, osobito u 16. stoljeću, postat će jednim od središta glagoljskoga tiskarstva. Nakon Tridentinskog sabora pulski biskup nastojao je zabraniti glagoljsku službu u Rijeci, no tome se usprotivila općina grada Rijeke 1593. 1739. glagoljsku službu potvrdio je i car Karlo VI., a tek je 1848. djelomično ukinuta.”
U nastavku je podsjetio na vrijeme talijanske okupacije i 1925. godinu kada je osnovana Riječka biskupija u čiji su sastav ušli hrvatska i slovenska područja izvan Istre. Nakon II. svjetskog rata talijanski biskup i svećenici napuštaju Rijeku, a 1950. razdijeljeni su slovenski i hrvatski dio područja biskupije. “Dana 27. srpnja 1969. ujedinjene su Senjsko-modruška i hrvatski dio Riječke biskupije, te je tako nastala Riječko-senjska nadbiskupija. Sjedište nove nadbiskupije i metropolije postala je Rijeka s katedralom sv. Vida. Bulom od 25. svibnja 2000. godine Sveta Stolica odvojila je iz Riječko-senjske nadbiskupije područje na kojem je utemeljena Gospićko-senjska biskupija, a ostali dio nadbiskupije preimenovan je u Riječku nadbiskupiju.” Danas Riječka nadbiskupija obuhvaća površinu od 2580 četvornih km, na kojem živi 266.818 stanovnika, od čega 213.854 katolika, zaključio je preč. Matičić.
Program proslave značajnih obljetnica najavio je generalni vikar Riječke nadbiskupije mons. Emil Svažić. U petak 27. studenoga u 16 sati zazvonit će zvona na svim župnim crkvama Riječke nadbiskupije i u trajanju od 3 minute najaviti početak proslave. U 18 sati u katedrali Sv. Vida u Rijeci nadbiskup Devčić predvodit će svečanu Večernju, nakon koje će kratko izlaganje o povijesti mjesne Crkve održati doc. dr. Marko Medved. Večer će biti zaključena svečanim koncertom sakralne glazbe na kojemu će nastupiti: Katedralni zbor “Cantores Sancti Viti”, Coro Fedeli Fiumani, Riječki nadbiskupijski zbor, Nadbiskupijski zbor mladih, zbor Svetišta Majke Božje Trsatske i Schola Cantorum – Rijeka.
U subotu 28. studenoga program u riječkoj prvostolnici počet će u 10.20 sati molitveno-meditativnim, uvodom na temelju poslanica riječkih nad/biskupa. Svečano euharistijsko slavlje u 11 sati predvodit će nadbiskup Devčić, a propovijedat će umirovljeni porečki i pulski biskup Ivan Milovan. Na misi će sudjelovati predstavnici župnih pastoralnih vijeća svih župa Riječke nadbiskupije, najavio je mons. Svažić, uputivši poziv vjernicima da se odazovu proslavi značajnih obljetnica. Na kraju je riječkom nadbiskupu i metropolitu uputio čestitku u povodu 40 godina misništva i 15 godina biskupstva.