Rijeka, (IKA) – U Sveučilišnoj knjižnici Rijeka, Dvorani glagoljice, 14.lipnja predstavljen je prvi pretisak djela Šimuna Kožičića Benje “Knjižice od žitija arhijerejov i cesarov”. Riječka sveučilišna knjižnica objavila je potpuni pretisak, transkripciju teksta latinicom i komentar – svaki u zasebnoj knjizi. Značajno je to što Kožičićeva knjiga izlazi ponovo u Rijeci, gradu u kojem je prvi puta objavljena prije 476 godina. To je sadržajan i primjeren spomenik koji Rijeka podiže biskupu, piscu, priređivaču knjige i izdavaču Šimunu Kožičiću po kojemu je i sama slavna, ističe urednica djela, akademkinja Anica Nazor. Pritom dodaje kako je riječ o prvoj tiskanoj knjizi o svjetskoj povijesti na hrvatskome jeziku, a koja uključuje i povijest islama i turskoga carstva. Podijeljena je u dva dijela. U prvom su životopisi papa od apostola Petra do pape Klementa VII. Drugi dio donosi životopise careva od Julija Cezara do Karla V. Djelo predstavlja važan priručnik crkvene i svjetske povijesti čiji značaj, prema riječima Anice Nazor, leži u činjenici da je pisan hrvatskim jezikom i glagoljicom jer je “tako stvorena, Kožičićevim trudom hrvatska povijesna terminologija i nacionalni nazivi za pojedine ljude, događaje, pape i careve u širem dijapazonu svjetske povijesti”.
Šimun Kožičić Benja poznat je osobito po tiskari, koju je pokrenuo u Rijeci u prvoj polovici 16. stoljeća i u njoj uz pomoć dvojice talijanskih majstora glagoljicom tiskao najmanje šest knjiga koje je, koliko se danas zna, sam priredio. Sam je financirao tiskaru kao i njezin rad, istaknula je urednica djela dodavši kako se u glagoljskim knjigama potpisivao sa “Šimun Kožičić”. Od nje smo doznali i kako su originalni primjerci Kožičićevih izdanja danas rijetkost. Sačuvan je samo po jedan primjerak “Psaltira”, te nekoliko molitvenika, rituala, povijesnih djela, među njima sedam primjeraka “Knjižica od žitija rimskih arhijerejov i cesarov”.
Izdavački je projekt ostvaren u suradnji s Ministarstvom kulture Republike Hrvatske, Primorsko-goranskom županijom, Gradom Rijekom i Zakladom Sveučilišta u Rijeci. Glavni predložak za životopise rimskih careva, kako je ustvrdio Tomislav Mrkonjić iz Tajnog vatikanskog arhiva, bilo je djelo “De caesyaribus libri III” venecijanskog humanista Egnacija (pravim imenom Giovanni Battista Cipelli), koje je po prvi puta objavljeno u Veneciji 1516. godine kod znamenitog Alda Manuzija. Sačuvano je sedam originalnih primjeraka u Beču, Londonu, Odessi, Rimu, Zadru, Zagrebu i poljskom Wroclawu koji je, prema riječima autorice pretiska, poslužio za izradu djela predstavljenog u Rijeci.