Rim, 11. 11. 1998. (IKA) – Hrvatska i Stepinac bili su 10. studenoga u središtu pozornosti rimske studentske, intelektualne, političke i vjerske javnosti. Rimsko sveučilište La Sapienza ugostilo je prijepodne skup o Hrvatskoj u 20. stoljeću, a Papinsko sveučilište Regina Apostolorum poslije podne skup o hrvatskom blaženiku Stepincu-mučeniku.
“Europa bi morala biti ponosna što je u svom najkritičnijem razdoblju imala ljudi Stepinčeva kova, koji su smogli snage da javno brane ljudska prava i štite dostojanstvo ljudske osobe”, izjavio je postulator Juraj Batelja, osvrćući se na duhovni i pastoralni lik kardinala Stepinca i istaknuo kako je proces protiv Stepinca jedan od najnepravednijih u hrvatskoj povijesti. Međunarodna je zajednica dosta oštro reagirala protiv te osude. “Bio je jedan od rijetkih ljudi u Europi koji se podigao protiv nacističke tiranije kada je to bilo opasno”, istaknuo je mons. Batelja navodeći riječi Luigija Breiera, glasnogovornika Američkoga židovskog vijeća, koje je izrekao kada su komunisti optužili blaženoga Stepinca zbog “suradnje s nacistima”, piše u izvješću s toga skupa talijanska agencija SIR. “Taj veliki čovjek Crkve”, nastavlja u svojoj izjavi Breier, “osuđen je kao nacistički kolaboracionist. Mi Židovi prosvjedujemo protiv te klevete. Poznavajući dobro njegovu prošlost, možemo reći da je od 1934. pa naovamo uvijek bio vjerni prijatelj Židova.” U toj izjavi, koja je izvanredno vrijedni povijesni dokument, a pročitao ju je mons. Batelja, kao i iz ostalih povijesnih dokumenata koje je mons. Batelja predočio slušateljstvu, ističe se u vijesti SIR-a, očito je da je Stepinac spasio život velikom broju Židova. Osobno je zaštitio zagrebačkog rabina Shaloma Freibergera, od progona je sakrio 10% zagrebačkih Židova, javno je u katedrali prosvjedovao protiv rušenja zagrebačke sinagoge. Nakon svega toga u jednom izvješću šefu njemačke policije piše da je “nadbiskup Stepinac poznat kao veliki prijatelj Židova, ‘grosser Judenfreund’, te da će Židove štititi svim svojim silama”, istaknuo je u svojemu pisanju SIR.
Na skupu na sveučilištu La Sapienza, na kojem je sudjelovao uz brojne istaknute predstavnike vjerskoga, političkog i znanstvenog svijeta i hrvatski veleposlanik pri talijanskoj Vladi Davorin Rudolf, profesor Antonello Biagini osvijetlio je razdoblje hrvatske povijesti od austrougarskog carstva do uspostave kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, dok je pravnik Mario Caristo iznio probleme pravne naravi, s kojima se Hrvatska suočila raspadom Jugoslavije i nastankom neovisne hrvatske države. Profesorica Rita Tolomeo osvrnula se na odnos Međunarodne zajednice i Republike Hrvatske, istaknuvši kako međunarodna zajednica nije bila u stanju suočiti se s novonastalim prilikama na području jugoistočne Europe. Osvrćući se na sadašnje stanje Hrvatske, profesorica Tolomeo je posebno istaknula proturječno ponašanje Europske unije, koja postavlja Hrvatskoj teške uvjete za društvenu i gospodarsku obnovu, a pritom joj uskraćuje u nekoliko navrata obećanu pomoć.
Na znanstvenom skupu o kardinalu Alojziju Stepincu na Papinskom sveučilištu Regina Apostolorum, koji su priredili Hrvatski papinski zavod sv. Jeronima i Hrvatsko-talijanska udruga, talijanskoj su javnosti duhovni i pastoralni lik blaženika Stepinca, kao i uvjete u kojima je djelovao predstavili postulator kauze mons. Juraj Batelja i odvjetnik Lav Znidarčić. Skup je bio iznimno dobro posjećen, možda i zbog rasprava koje je u svijetu potaknulo proglašenje blaženim hrvatskoga kardinala. “Stepinac je javno branio ljudska prava i suprotstavio se svim diktatorskim režimima. Bio je branitelj obespravljenih i prijatelj bijednih”, istaknuo je mons. Batelja. Odvjetnik Lav Znidarčić osvrnuo se na odnos komunističkih vlasti prema Katoličkoj Crkvi, koju su smatrali svojim najvećim neprijateljem, a napose tadašnjega zagrebačkog nadbiskupa, kardinala Stepinca. “Nije lako shvatiti kako jedan biskup, koji je optužen kao ratni zločinac bude najednom proglašen blaženim”, rekao je Znidarčić. “Većina se optuženika pred boljševičkim sucima kajala i tražila pomilovanje. Stepinac je, međutim, odvažno osudio komunističku teoriju i praksu, svjestan teških posljedica”, zaključio je Znidarčić. Rektor Hrvatskoga papinskog zavoda sv. Jeronima mons. Jure Bogdan istaknuo je kako je, uz Stepinca, u Hrvatskoj poput mučenika ubijeno oko 600 svećenika, redovnika, redovnica i sjemeništaraca, te veliki broj katoličkih djelatnika. “Za ispravljanje krivotvorene povijesti, koju uvijek pišu pobjednici, ponekad su potrebna stoljeća, a u ovom je slučaju trebalo čekati samo 38 godina. Beatifikacija kardinala Stepinca uništila je brojne predrasude, jer iz stvarnosti proizlazi posve drugačija slika i istina jednoga mučenika, Crkve i naroda, koji je desetljećima bio izložen neprijateljskoj i zloglasnoj propagandi”, rekao je na kraju svoga izlaganja mons. Bogdan. Skup je završio zajedničkim misnim slavljem koje je predvodio mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić.