Rimini, 27. 8. 2001. (IKA) – Na poziv organizatora “Comunione e Liberazione” u radu ovogodišnjega velikog “Skupa prijateljstva među narodima” održanog od 19. do 25. kolovoza u talijanskom gradu Riminiju, sudjelovao je i banjolučki biskup dr. Franjo Komarica. U sklopu teme “Balkan, tko sve želi mir?”, biskup Komarica održao je predavanje “Uloga Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini za vrijeme i nakon rata”. Sudjelovao je i u radu okruglog stola koji se bavio tom problematikom na jugoistoku Europe, a na kojem su sudjelovali i predstavnici političkog života, humanitarnih organizacija i sredstava javnog priopćavanja iz Italije i ostalih zemalja Europske unije.
Govoreći u uvodu predavanja o poslanju Katoličke crkve u suvremenom svijetu, biskup Komarica je među ostalim istaknuo da je Katolička crkva, zbog svoje univerzalnosti i na temelju svoga principijelnog stava prema slobodi vjere i savjesti vrlo često u stanju zbližiti različite narode i države, kad je riječ o potrebi zajedničkog življenja, zajedničkog zauzimanja za univerzalne vrijednosti i usklađivanje odnosa među ljudima i narodima pojedinih država i regija svijeta.
Osvrnuvši se na ulogu Katoličke crkve u BiH tijekom ratnih zbivanja od 1991. do 1995., banjolučki biskup upozorio je kako ne želi nijekati da je moglo biti i bilo je pojedinaca ili čak i skupina koji su se označavali katoličkim imenom, a činili su zlodjela i zaslužuju svaku moralnu i drugu adekvatnu osudu. Ali takva se pojedinačna zlodjela, zbog istine, nikako ne mogu pripisati Katoličkoj crkvi kao takvoj. A upravo se to uvijek iznova nastoji činiti, bilo iz neznanja ili pak kao ciljane nedobronamjerne podvale Katoličkoj crkvi, koje su se činile iz nekih utjecajnih domaćih i međunarodnih krugova, upozorio je biskup.
“S punom odgovornošću mogu i ovaj puta potvrditi da Katolička crkva u BiH kao institucija i njeni službeni predstavnici općenito, ne mogu biti optuženi i okrivljeni za ratnu tragediju i zločine koji su u ratu učinjeni na području BiH. Ima mnogo očitih dokaza upravo za suprotno, tj. da je uloga Katoličke crkve i posebno onih osoba koje su je službeno predstavljale bila pozitivna i miroljubiva”, ustvrdio je biskup Komarica. Naveo je i mnogobrojne zajedničke i pojedinačne izjave i apele biskupa BiH za poštivanje ljudskog dostojanstva, obranu osnovnih ljudskih prava i sloboda, pojedinačnih i kolektivnih, protiv svake vrste bezakonja, brutalnosti i zloupotrebe političke moći bez obzira tko to učinio. Kao glavni zadatak biskupa u BiH, banjolučki biskup istaknuo je ustrajno poticanje svećenika i vjernika na prakticiranje dobrosusjedskih odnosa s pripadnicima drugih naroda i vjera, na neuzvraćanje zlom i nepravdom na doživljenu nepravdu i zlo te na potrebu praštanja i pomirenja.
U drugom dijelu predavanja biskup je govorio o potrebi da se vjerske zajednice, pa tako i Katolička crkva još više založe za pravilno vrednovanje čovjeka u suvremenim kretanjima, napose na ekonomskom području. Biskup je nazočne informirao da još uvijek mnogo stotina tisuća stanovnika BiH nije u stanju ostvariti svoje pravo na domovinu, na dom i imovinu kao i na mnoga druga prava i slobode. “Pet i pol godina nakon Daytona još uvijek je skoro polovina svih katolika BiH izvan svog zavičaja i svojih župa, a iz Banjolučke biskupije ih je skoro dvije trećine. Od oko 70.000 prognanih i izbjeglih katolika samo iz šire banjolučke regije, u entitet Republike Srpske do sada uspjelo se vratiti njih samo 1.488. Zar to nije sramota, kako za domaće tako i za međunarodne političare?”, upitao je biskup i ovaj puta nazočne političare iz Italije i Europe. Biskup je kao jedan od predstavnika Katoličke crkve u BiH izrazio spremnost da pripomogne da se učini bitni, kvalitetni iskorak u pravcu otklanjanja trajnog izvorišta kriza i konflikata u BiH kao i sveukupnog unapređivanja i BiH i cijele jugoistočne Europe koja je do sada bila relativno zapostavljena.
U tijeku okruglog stola više je sudionika potvrdilo mnoge tvrdnje iz biskupova izlaganja s obzirom na dosadašnju ulogu Katoličke crkve u BiH. Također su istaknuli kako je potrebno odlučnije angažiranje predstavnika međunarodne zajednice i lokalnih političara oko povratka prognanih i izbjeglih iz BiH, uklanjanje ratnih zločinaca s položaja političke moći i njihovo privođenje na odgovornost te omogućavanje djelovanja pravne države i izgradnje civilnog društva u cijeloj regiji jugoistočne Europe. (i08441hr/TABB/kj)