Istina je prava novost.

RIMSKI BISKUP POHODIO "RIMSKE VLASTI" Papa prvi put izričito pozdravio i ateiste

Rim, 16. 1. 1998. (IKA) - "Rime, grade koji se ne bojiš vremena i dinamičnosti napretka. Rime, raskrižje mira i uljuđenosti. Rime, moj Rime, blagoslivljem te i s tobom blagoslivljem svu tvoju djecu i sve tvoje dobre naume." Tim je riječima svoj pohod "g

Rim, 16. 1. 1998. (IKA) – “Rime, grade koji se ne bojiš vremena i dinamičnosti napretka. Rime, raskrižje mira i uljuđenosti. Rime, moj Rime, blagoslivljem te i s tobom blagoslivljem svu tvoju djecu i sve tvoje dobre naume.” Tim je riječima svoj pohod “građanskom” Rimu 15. siječnja završio rimski biskup, papa Ivan Pavao II. Bio je to njegov prvi pohod od početka pontifikata. Pratili su ga njegov vikar kardinal Camillo Ruini i gradonačelnik Francesco Rutelli.
“Na ovom mjestu punom povijesnih sjećanja i gradskog ponosa, ovog su se jutra susreli sadašnji tumači njegove tisućljetne baštine. Našli su se građanski i kršćanski Rim, koji nisu protivurječni niti zamjenični, već ujedinjeni u poštivanju različitih nadležnosti, žaru prema ovom gradu i željom da njegovo lice bude primjerom cijelom svijetu.”
Papa je u svom govoru podsjetio i na promjene, na preobrazbe tijekom stoljeća, ali i uputio poruku za sadašnjost, za “gradsko poslanje” (gradske pučke misije) kao pothvat vezan uz neposrednu pripremu za Veliki jubilej 2.000: “Moja je želja da se Grad, zahvaljujući ‘gradskom poslanju’, iznutra, ali i vidljivo, obnovi za susret s Velikim jubilejom. Neka hodočasnicima pokaže svoje kršćansko lice kao navještaj doba mira i nade za svekoliko čovječanstvo. Rim i Jubilej dvije su stvarnosti, rekao je Papa, koje se prizivaju i uzajamno tumače”, te je Gradu uputio točnu preporuku: “Budi na visini svoje slavne prošlosti, Evanđelja koje ti je naviješteno, mučenika i svetaca koji su proslavili tvoje ime. Otvori bogatstva svojeg srca i tisućljetne povijesti Kristu. Ne boj se, on ne ponižava tvoju slobodu i tvoju veličinu. On te ljubi i želi te učiniti dostojnim tvoga građanskog i vjerskog poziva kako bi nastavio dijeliti blago vjere, kulture i čovječnosti svojoj djeci i ljudima našega doba.”
Papa misli na sve ljude našeg doba, i svi oni, kako je rekao rimski gradonačelnik Francesco Rutelli u svom govoru u dvorani “Julije Cezar” moraju biti u središtu pozornosti gradske uprave. “Zahvalni smo vam, Sveti Oče, zato što podsjećate da svijet današnjice još uvijek nije svijet pravde i slobode”, rekao je između ostalog Rutelli.
Gradska je uprava Papi na dar dala kamen iz Colosseuma, Flavijevog amfiteatra, mjesta drevnog Rima i mjesta mučeništva brojnik kršćana; no i mjesta na kojem Ivan Pavao II, svake godine, na Veliki petak predvodi molitvu Križnog puta.
Papa Ivan Pavao II. svim djelatnicima gradske uprave s kojima se susreo u dvorani “Julije Cezar” darovao je po jedan primjerak “Djela apostolskih”. Djela apostolska se, naime, prema njegovoj želji, ove godine Duha Svetoga (druge u neposrednoj pripravi za Veliki jubilej), dijele građanima Rima u “gradskom poslanju”. Upravo se s njima, “živim udovima grada” na kraju svojeg pohoda Campidogliu susreo Papa. Pozdravljajući ih iz lože Senatske palače, misao Svetog Oca, “sudionika radosti i patnji, očekivanja i ostvarenja ovoga prekrasnog grada”, posebno se okrenula mladićima i djevojkama, budućnosti Rima, koje je ohrabrio da budu “ponosni na svoju prošlost i duhovni poziv (…), spremni izgraditi budućnost dostojnu njegove slavne prošlosti”. Uslijedio je Papin pozdrav svima koji trpe duševno i tjelesno, kao i želja da “duh solidarnosti” prevladava među svim građanima Rima, različitih vjerskih predaja – židova, pripadnika ostalih kršćanskih zajednica, muslimana, te “onih koji tvrde da nemaju vjerskog pogleda na život i onih koji traže smisao postojanja”. Ljubav za istinu, moralna stamenost i vedro sučeljavanje s vjernicima pridonosi da Rim bude uzor suživota među ljudima različitih religija i opredjeljenja. Papa je pozdravio i sve one koji su u Rim došli iz dalekih zemalja jer su “obogaćujuća prisutnost gostoljubivom i mirotvornom licu Grada”. Na kraju, Sveti Otac je pozvao sve Rimljane da “ostanu vjerni neprolaznim vrijednostima naše civilizacije, koju oživljuje katolička vjera.” Dug i srdačni pljesak mnoštva Rimljana, koji su se okupili na Campidogliu, bio je potvrda da tamošnje pučanstvo shvaća i uzvraća Papine osjećaje ljubavi.