Rim, (IKA) – Papa Franjo se obratio otvorenim pismom nevjerujućima. Pismo je objavljeno u lijevom talijanskom dnevnom listu “La Repubblica” u izdanju od 11. rujna i odgovor je na otvoreno pismo Eugenija Scalfarija, osnivača i dugogodišnjeg glavnog urednika lista i vodećega talijanskog anticrkvenog mislioca. Scalfari je, kako izvještava Njemački program Radio Vatikana, nakon čitanja enciklike Lumen fidei – Svjetlo vjere, napisao otvoreno pismo naslovljeno: Pitanja jednog nevjernika isusovačkom papi koji sebe zove Franjo. Na početku pisma Papa se osvrnuo na paradoks da se kršćanska vjera, čija se novost za čovječanstvo često označava simbolom svjetla, među misliocima moderne opisuje kao tama praznovjerja koja je suprotna svjetlu razuma. Papa potiče nevjerujuće da se zajedno s kršćanima uključe u otvoreni i iskreni dijalog te odgovora na pitanja: Oprašta li Bog nevjernicima? Postoji li apsolutna istina? Je li Bog tvorevina ljudskoga uma? Odgovarajući na pitanja koje je postavio talijanski novinar i publicist, Papa je istaknuo da je – ako se pita oprašta li Bog nevjerujućima – ključno za njih da “slušaju svoju savjest” u izboru dobra i zla. Božje milosrđe, istaknuo je Papa, nema granica prema onima koji ga traže iskrena i skrušena srca. Osvrnuvši se na pitanje o apsolutnoj istini, Papa je rekao da preferira govoriti o istini u terminima dinamičnoga odnosa između svakoga kršćanina i Isusa koji je rekao da je “put, istina i život”. Istina Božje ljubavi, ustvrdio je Papa, nije subjektivna, nego se jedino može iskusiti i izraziti kao putovanje, živi odnos između svakoga od nas u našim različitim društvenim i kulturalnih okruženjima. Odgovarajući na treće Scalfarijevo pitanje, poglavar Katoličke Crkve je odbacio tezu o Bogu kao tvorevini ljudskoga uma koja će nestati zajedno s čovječanstvom sa zemlje. Prema mome iskustvu i iskustvu tolikih drugih kršćana danas i kroz povijest, Bog nije puka ideja nego je “stvarnost” beskrajne dobrote i milosrđa, koja nam je otkrivena u njegovu Sinu, Isusu iz Nazareta. Osvrnuvši se na izvornost kršćanske vjere u odnosu na druge religije, Papa je istaknuo Isusa koji nas je okupio kao sinove i kćeri Božje i braću i sestre. Stoga je kršćanska zadaća priopćiti svima Božju ljubav i to ne na nadmoćan način, nego služeći svim ljudima posebice onima na rubovima društva. Na kraju pisma papa Franjo je govorio o odnosu kršćanstva i židovstva, te istaknuo svoje duboko poštovanje i prijateljstvo prema židovskoj vjeri koja je sačuvana unatoč strašnom iskustvu Shoaha.